Udruga Franak traži zaštitu građana od nezakonitih ovrha
nosti i načela postupanja u dobroj vjeri – rekla je predsjednica SHU Sanja Šprem. SHU kao socijalni partner uopće nije obaviješten o prekidu pregovora, već je o tome doznao iz medija, što je kap koja je prelila čašu. Stoga pozivaju Vladu da ponovno sjedne za stol i nastavi s pregovorima o GKU za 65.000 zaposlenika u osnovnim, ali i srednjim školama, inače već za petak najavljuje početak priprema industrijskih akcija, ne samo štrajka, već i svih drugih oblika pritisaka, uključujući i prosvjede. – Bez kolektivnog pregovaranja nema kolektivnog ugovora. To znači dovođenje u pitanje 21 prosvjetnog dodatka bez kojih bi plaće bile manje od 15 do 40 posto, ali i drugih nematerijalnih prava – naglasila je Šprem. Razlog prekida pregovora, upravni spor slijedom tužbe manjinskog sindikata Preporod oko utvrđivanja reprezentativnosti, SHU drži nelogičnim i apsurdnim jer je taj spor bio poznat Ministarstvu rada i Ministarstvu znanosti i obrazovanja prije početka pregovora, kao i tijekom pregovora koji traju od kraja studenog i već su ušli u završnu fazu. Vlada želi na neodređeno vrijeme ostaviti zaposlenike bez kolektivnog ugovora i mogućnosti ugovaranja svojih prava ili neizravno prisiliti pokretače tužbi da povuku žalbe, što bi predstavljalo kršenje temeljnih ljudskih prava i načela demokratskog poretka, ustvrdila je Ana Tuškan, glavna tajnica SHU. Odvjetnik SHU Mladen Gajski kaže da je povjerenstvo za određivanje članova pregovaračkog odbora odlučilo o sudjelovanju SHU u pregovorima kao najvećeg sindikata, na što je tužbu podnio manjinski sindikat Preporod. Tu je tužbu Upravni sud odbacio, međutim uložena je žalba Visokom upravnom sudu, što bi moglo produljiti postupak na neodređeno vrijeme. – Za zaposlenike u osnovnim školama to bi konkretno značilo da ostaju bez ugovorenih prava u kolektivnom ugovoru, a nastavak pregovora ovisio bi o pravosuđu – upozorava Gajski. Udruga Franak uputila je jučer otvoreno pismo ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću i predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću od kojih traže da se od nezakonitih ovrha zaštite ispodprosječna primanja te da se po hitnom postupku donesu dopune Ovršnog zakona koje su na dnevnome redu Sabora, ali još nisu raspravljene. Ispodprosječne plaće odnosno primanja ne smiju biti ovršeni više nego što je to dopušteno člankom 173. stavkom 2. Ovršnog zakona, poručuju iz Franka u kojemu raspolažu informacijama da pojedini vjerovnici ovršuju i cijela ispodprosječna primanja, ako je dužnik, prije lipnja 2008., dao izjavu da se to smije učiniti.