Prva fatalna nesreća nakon 2016.
U svakom trenutku na nebu se diljem svijeta nalazi oko deset tisuća aviona, a u njima oko 1,3 milijuna putnika
Prošla je godina bila najsigurnija u povijesti komercijalnog zrakoplovstva s ukupno 79 poginulih osoba u zraku i na tlu U padu ruskog zrakoplova Antonov Saratov Airlinesa u nedjelju kod Moskve poginulo je svih 65 putnika i šest članova posade. Tom je nesrećom prekinut pozitivan trend dugog razdoblja bez fatalne nesreće civilnoga mlaznog zrakoplova u cijelom svijetu koji je trajao od 28. studenoga 2016. kad se u Kolumbiji srušio zrakoplov Avro aviokompanije LaMia i kad je također poginula 71 osoba.
Boeing sletio s piste
Prošla je godina, prema podacima nizozemske organizacije Aviation Safety Network (ASN), bila najsigurnija u povijesti komercijalnog zrakoplovstva – u 10 kobnih nesreća poginule su 44 osobe u zrakoplovima i 35 osoba na tlu. Pri tome se pet kobnih nesreća odnosi na putničke, a pet na teretne zrakoplove. U statistiku ASN-a pak nisu uključene nesreće vojnih zrakoplova. Pad ruskog Antonova prva je fatalna nesreća civilnog zrakoplova u ovoj godini pa je tako već sad premašena brojka poginulih u putničkim zrakoplovima u zraku u odnosu na prošlu godinu. Ove godine su se prije pada Antonova dogodili ozbiljni incidenti velikih putničkih zrakoplova, no oni su, srećom, prošli bez žrtava. Tako je, primjerice, Boeing 737 turske kompanije Pegasus Airlines prilikom slijetanja u Zračnu luku Trabzon sletio s piste i zaustavio se na litici. Zrakoplovi Boeing 737 Sunwing Airlinesa i WestJeta pak sudarili su se u zračnoj luci u Torontu. Srećom, oba incidenta prošla su bez težih posljedica. Saratov Airlines u floti ima 10 zrakoplova, tri Antonova, dva Embraera i pet Jakovjeva. Ta aviokompanija osnovana je još 1931. i bila je dio Aeroflota, ruskog nacionalnog avioprijevoznika. Saratov operira uglavnom na ruskom zračnom tržištu, ima samo dvije međunarodne linije, i to u Armeniju i Gruziju. Ruske vlasti su Saratovu 2015. zbog kršenja propisa o sigrunosti zabranile letove izvan zemlje, no već sljedeće godine aviokompanija je ponovno krenula s međunarodnim letovima. Iako svaki pad putničkog aviona odjekne u cijelom svijetu, vjerojatnost pogibije u komercijalnom avionu lani bila je jedan prema 127,5 milijuna (483 puta manje u odnosu na prije 40 godina), što je manje vjerojatno nego da će vas udariti grom. Naime, u svakom trenutku se diljem svijeta na nebu nalazi oko 10.000 aviona odnosno u zraku je oko 1,3 milijuna ljudi. Lani je zrakoplovom ukupno putovalo oko četiri milijarde ljudi, što je gotovo dvostruko više u odnosu na 2005. Europsko nebo primjerice godišnje premreži više od 11 milijuna letova, što je prosječno oko 30.000 letova svaki dan. U SAD-u, koji ima najrazvijeniji zračni promet na svijetu, pak godišnje se ostvari oko 16 milijuna letova, što je oko 43.000 dnevno. Titula najjačeg tržišta civilnog zrakoplovstva pak donijela je SAD-u i titulu države s najviše zrakoplovnih nesreća.
Od 1945. u Sjedinjenim Državama dogodilo se 788 zrakoplovnih nesreća u kojima je poginulo 10.625 osoba. To ne znači da je u SAD-u zračni promet manje siguran nego u drugim zemljama, nego se više nesreća ondje događa zato što ima i više letova. Rusija je druga na listi zemalja po broju zrakoplovnih nesreća, ali u njezinu slučaju broj letova nije opravdanje. Od 1945. u Rusiji se dogodilo 360 zrakoplovnih nesreća sa 7298 poginulih osoba. Iako i Rusija ima razvijen zračni promet, ipak u toj zemlji postoje problemi u pridržavanju sigurnosnih procedura i standarda u zrakoplovstvu. Tako je Rusija 2011. bila najopasnija zemlja za letenje. Naime, te godine dogodilo se devet nesreća ruskih zrakoplova, a istrage su otkrile sigurnosne propuste.
Crna lista
Zbog nepridržavanja sigurnosnih standarda u zrakoplovstvu, koji su postavljeni vrlo visoko i razlog su što je sve manje zrakoplovnih nesreća, Europska unija napravila je crnu listu aviokompanija kojima je zbranjeno letjeti na aerodrome u EU. Na toj listi su uglavnom avioprijevoznici iz Afrike, pa je tako, primjerice, EU zabranila pristup svojim aerodromima svim aviokompanijama iz oba Konga, Sudana i Zambije. U tim zemljama osim što se aviokompanije ne pridržavaju sigurnosnih standarda, problem je što ih se ne pridržavaju ni tamošnje zrakoplovne vlasti. Azijske zemlje čije aviokompanije ne smiju prometovati u EU primjerice su Afganistan (svi avioprijevoznici), Indonezija (većina aviokompanija) Kazahstan (osim Air Astane) .... Od europskih aviokompanija jedina na crnoj listi EU ukrajinska je kompanija Urga.
Rusija je druga na listi zemalja s najviše avionskih nesreća od 1945.