STVORIT ĆEMO JEDINSTVENO DIGITALNO TRŽIŠTE U EU

Lažne vijesti na internetu ne mogu se urediti cenzurom kao u komunizmu

Digitalizacija i umjetna inteligencija donose i promjene u industriji, što očekivati i kako se pripremiti, objašnjava Andrus Ansip Umjetna inteligencija naša je budućnost. Promijenit će svijet kao što je to napravila i električna energija. Mnoge industrije bit će potpuno drukčije zbog digitalizacije i umjetne inteligencije. Treba biti prilagodljiv inovativnoj tehnologiji. Tako govori Andrus Ansip, potpredsjednik Europske komisije zadužen za jedinstveno digitalno tržište, u razgovoru za Večernji list uoči današnjeg službenog posjeta Hrvatskoj.

Što očekujete od posjeta?

Prvo, želio bih zahvaliti Hrvatskoj na snažnoj podršci svim inicijativama koje se tiču digitalnog jedinstvenog tržišta. Naš je cilj stvoriti digitalno jedinstveno tržište u EU. Jedinstveno tržište u fizičkom smislu uspjeli smo stvoriti još prije više od 20 godina, i svi imaju koristi od toga, siguran sam i Hrvatska. Jer, ako možete prodavati svoju robu i usluge u bilo kojoj drugoj državi članici bez protekcionizma i barijera, onda je korisno za sve. Ali digitalno jedinstveno tržište ne postoji i moramo ga stvoriti. U tome imamo podršku Hrvatske.

Kako Hrvatska stoji gledano po različitim digitalnim pokazateljima poput eVlade, ePrivatnosti, digitalizacije…

Mogla bi puno bolje. Dobro stoji po pitanju elektroničkih liječničkih recepata: 99 posto liječnika opće prakse koristi se e-receptima. To je jedan od najviših postotaka u EU. Ali, po indeksu digitalne ekonomije i društva (DESI), Hrvatska je na 24. mjestu u EU. Dakle, može još puno bolje.

Koje korake poduzimate u stvaranju digitalnog jedinstvenog tržišta u EU?

Uspjeli smo ukinuti posebne naknade za roaming unutar EU. Sljedeća novost je, primjerice, da će od travnja ove godine ljudi moći uživati u portabilnosti sadržaja. Danas, kad imate neki zakonit pristup digitalnom sadržaju u jednoj državi članici, nije vam uvijek dopušteno da pristu- pite tom istom sadržaju u nekoj drugoj državi članici. Govorimo o filmovima, TV serijama, glazbi, elektroničkim knjigama, audioknjigama… Od travnja ove godine sve organizacije za radiodifuziju (broadcasteri) moraju pružiti takvu uslugu svojim korisnicima.

Jedna je od vaših inicijativa i ukidanje geoblokiranja pri kupnji online. O čemu se tu radi?

Danas samo 36,6 posto onih ljudi koji pokušavaju kupiti neku robu i usluge u drugoj državi mogu uspješno zaključiti tu kupoprodaju. Je li normalno da na jedinstvenom tržištu svaka treća osoba uspijeva zaključiti kupnju? Oko 2 posto ljudi koji pokušavaju kupiti neku robu ili usluge iz druge države ne mogu ostvariti pristup tim web stranicama jer su njihove IP adrese pogrešne adrese. A to su ljudi iz Hrvatske, Slovenije, Francuske, Njemačke… Tih dva posto ne čini se puno, ali 27 posto ljudi koji su ostvarili pristup ne mogu se registrirati jer, opet, njihove IP adrese nisu dobre adrese. Čak 32 posto onih sretnika koji su se uspjeli registrirati nailazili su na probleme s dostavom. Dio onih koji nisu naišli na probleme s dostavom nije, opet, mogao platiti jer su njihove kreditne kartice izdane u “pogrešnoj” zemlji. Sustav im je rekao da neće prihvatiti njihovu karticu jer nije iz zemalja iz koje ih prima. Pa smo uveli SEPA-u, jedinstveno europsko područje plaćanja, ali svejedno diskriminiraju neke ljude.

Vi dolazite iz Estonije, bili ste i premijer, recite nam koja estonska iskustva u digitalizaciji društva, u stvaranju eVlade, mogu biti primijenjena i drugdje, pa i u Hrvatskoj?

Sretan sam kad vidim da ste u Hrvatskoj također odlučili primijeniti koncept digitalnog identiteta za sve građane. Koliko ja razumijem, to je temelj za dobre digitalne javne usluge. Za našu zemlju to je bilo vrlo korisno. U Finskoj su uveli pametne osobne iskaznice godinu dana prije nas u Estoniji, i bilo je dobrovoljno u Finskoj, no u Estoniji je bilo obvezno. Svi su ih morali uzeti, ali u početku su se vrlo rijetko koristile. Ljudi su radije nosili putovnice nego pametne osobne iskaznice. Trebalo je šest godina da Estonija dođe do milijun digitalnih potpisa. A onda smo uveli princip “samo jednom”. Pravo je

Moramo biti spremni za digitalnu budućnost, ne čekati veliki prasak, nego svaki dan biti otvoreni za nove tehnologije. A informatika treba biti dio kurikula na svim razinama