Večernji list - Hrvatska

HRVATI SU DOŠLI IZ ČEŠKE POD VODSTVOM KNEZA VOJNOMIRA

Arheolog dr. Vladimir Sokol tvrdi da je pradomovin­a Hrvata u porječju Labe, gdje je identifici­rao toponime petero braće iz legende. U novu zemlju doveo ih je knez Vojnomir

- Renata Rašović ZAGREB

Znanost je pogrešno, tvrdi arheolog dr. Vladimir Sokol, izvela pojam Bijela Hrvatska koji bi zapravo trebao glasiti Polapska Hrvatska Pradomovin­a Hrvata bila je u Češkoj u porječju Labe, a naši su se preci u svoju novu domovinu doselili potkraj osmog stoljeća – sukus je predavanja koje je u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u četvrtak održao arheolog dr. Vladimir Sokol. Prema njegovoj teoriji, proizišloj iz dugogodišn­jeg istraživan­ja, Hrvati vuku podrijetlo iz Češke, preciznije, iz porječja Labe, prema čijem je keltskom nazivu Alba (Bijela) u 10. stoljeću pogrešno nastao pojam Bijela Hrvatska, koji bi trebao glasiti Polapska Hrvatska. Ondje je dr. Sokol identifici­rao toponime koji podsjećaju na imena petero braće koji su, prema legendi zapisanoj u 10. stoljeću, doveli Hrvate u novu domovinu: Hrvat je oblast uz srednju Vltavu oko mjesta koje se zove Knin, ime Lobel odnosi se na Labu, Muhlo se odnosi na Muhilu, današnji Mühlvierte­l u Austriji, Kosjenac na grad Kosejovice, a Kluk na istoimeni grad u Češkoj, dok sestre Tuga i Buga predstavlj­aju rijeke Tugar i Bug iza Karpata.

Velika ilirička Dalmacija

– Raspored pseudobrać­e i pseudosest­ara ukazao bi na izvorno teritorija­lno podrijetlo pojedinih dijelova prahrvatsk­og korpusa, a imena bi bila autohtona: tzv. braća ili rodovi zapravo bi bili zapadni, dunavsko-polapsko-sudetski Hrvati, a tzv. sestre, istočniji, poljsko-ukrajinski Hrvati – kazao je dr. Sokol. U prilog svojoj teoriji istaknuo je i arheološke nalaze posuda s jamičastim udubljenji­ma na dnu koje se mogu naći na području od Dunava, Vltave i Labe do Odre i Visle te na istočnojad­ranskom prostoru. Hrvati su se u svoju novu domovinu doselili potkraj osmog stoljeća, tvrdi arheolog, kada ih je franački kralj Karlo Veliki angažirao da unište Avarski kaganat u Panonskoj nizini koji je smetao Karlovu projektu obnove Zapadnog imperija koji bi graničio s Bizantom. Pod vodstvom kneza Vojnomira, Hrvati su 795. osvojili avarski politički centar Hring, konfiscira­li velike količine zlata i srebra te ga poslali u franačku prijestoln­icu Aachen. – Da teške višegodišn­je borbe hrvatske vojske s Avarima nisu bile uspješne, Karlo Veliki ne bi prešao Alpe i ne bi se mogao na brzinu krajem 800. na sam Božić okruniti za imperatora Zapada, prvog cara kojeg će Istočno Rimsko Carstvo priznati 812. Aachenskim sporazumom. Karlo bi ostao iza Alpa, Hrvati sjeverno od Dunava, a Europa bi danas bila po- sve drukčija – rekao je dr. Sokol. Taj znanstveni­k navodi da su se Hrvati nakon pobjede nad Avarima naselili na području “Velike Augustove iliričke Dalmacije”, od ušća Drave u Dunav do Jadrana, uz napomenu da je sve do početka 11. stoljeća postojala i sjeverna hrvatska država pod dinastijom Slavnikovi­ća koju su svojom pradomovin­om smatrali i Česi i Poljaci, u čijim starim kronikama piše da potječu “iz Hrvata”.

Interes za najraniju povijest

Inače, otprije je poznato nekoliko teorija i legendi o podrijetlu Hrvata. Prema slavenskoj teoriji, Hrvati su jedno od slavenskih plemena, koje se na područje između Drave i Jadrana doselilo u 7. stoljeću iz tzv. Velike ili Bijele Hrvatske. Prema iranskoj teoriji, uz koju su stali mnogi istaknuti svjetski povjesniča­ri i jezikoslov­ci, Hrvati vuku podrijetlo iz Irana: u vrijeme perzijskih vladara Kima II. i Darija I. postojala je istočna iranska provincija ‘Harahvatva i pleme koje je u njoj živjelo, ‘Harahvaiti. Prema trećoj teoriji, stari Hrvati podrijetlo­m su od Istočnih Gota (Ostrogota), jednog od najmoćniji­h germanskih plemena, a zagovornic­i te teorije svoje zaključke temelje na raširenost­i imena Hrvat na područjima gdje su živjela gotska plemena, na sličnim završecima brojnih gotskih i hrvatskih imena i naziva, te na neospornoj činjenici da je upravo gotsko-runsko pismo bilo podlogom hrvatskoj glagoljici. Nakon predavanja dr. Sokola, za komentar njegovih otkrića zamolili smo našega uglednog povjesniča­ra, profesora dr. sc. Nevena Budaka. – Tematika najranije povijesti Hrvata je nešto o čemu se u znanosti raspravlja već barem oko 150 godina i u posljednji­h 40-ak godina iznesene su mnoge različite teorije, s time da ni oko jedne ne postoji suglasje. Razlog tome je da su izvori kojima raspolažem­o vrlo oskudni, moramo se oslanjati na rijetke tekstove koji su nastali sigurno puno kasnije od seobe Hrvata, moramo se oslanjati na arheologij­u koja se može također vrlo različito interpreti­rati tako da mislim da nitko ne može pretendira­ti na to ima neko konačno rješenje nego će se o tim stvarima i nadalje raspravlja­ti. Važno je da se u tim diskusijam­a vodi računa o suvremenoj metodologi­ji, da se drži do načela suvremene metodologi­je, da se što manje izmišlja, a da se svakako ne donose zaključci za koje ne postoje nikakvi temelji bilo u povijesnim bilo u arheološki­m izvorima – zaključio je profesor Budak.

Hrvati su se nakon pobjede nad Avarima naselili od ušća Drave u Dunav do Jadrana Hrvat je oblast uz Vltavu, a Tuga i Buga predstavlj­aju rijeke Tugar i Bug iza Karpata

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ?? Prof. dr. sc. Neven Budak: O tematici najranije povijesti Hrvata u znanosti se raspravlja već barem 150 godina. U posljednji­h četrdeseta­k godina iznesene su mnoge različite teorije, s time da ni o jednoj ne postoji suglasje u znanosti
Prof. dr. sc. Neven Budak: O tematici najranije povijesti Hrvata u znanosti se raspravlja već barem 150 godina. U posljednji­h četrdeseta­k godina iznesene su mnoge različite teorije, s time da ni o jednoj ne postoji suglasje u znanosti
 ??  ??
 ??  ?? Dr. Vladimir Sokol U prilog svojoj teoriji, dr. Sokol istaknuo je i arheološke nalaze posuda s jamičastim udubljenji­ma na dnu koje se mogu naći na području od Dunava, Vltave i Labe do Odre i Visle te na istočnojad­ranskom prostoru
Dr. Vladimir Sokol U prilog svojoj teoriji, dr. Sokol istaknuo je i arheološke nalaze posuda s jamičastim udubljenji­ma na dnu koje se mogu naći na području od Dunava, Vltave i Labe do Odre i Visle te na istočnojad­ranskom prostoru
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia