Smrtnost beba u nas veća od prosjeka EU
Većina dojenčadi umre u prvom mjesecu života
Bolja oprema, dovoljan broj djelatnika te mogućnost pravodobnog prijevoza preuranjeno rođene djece nužne su mjere. ivana.rimac-lesicki@vecernji.net U Hrvatskoj je u 2016. godini umrlo 161 dojenče, od čega njih većina, gotovo 70 posto, u prvih mjesec dana života, podatak je iz odgovora Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na pitanje o novorođenačkoj smrtnosti u nas. Dok se neslužbeno govori da podaci o ovom pitanju nisu bolji ni za prošlu godinu, iz Zavoda odgovaraju da službene podatke za prošlu godinu još nemaju. Stoga se o tomu može tek nagađati, a komentirati samo podatke za godinu prije. Važno je napomenuti, ističu stručnjaci, da se unutar podatka o 161 smrti smatraju sva umrla dojenčad, što znači i ona od dana rođenja do navršenog 364. dana života.
Zbrinuti na suvremeni način?
Tako je i podatak da je većina tih smrti u nas bila u prvih mjesec dana života u izvještaju HZJZ-a komentiran tako da “treba provesti analizu učinkovitosti organizacije perinatalne skrbi, posebice u odnosu na mogućnosti liječenja djece vrlo niske i izrazito niske porođajne težine i kratkog trajanja trudnoće u centrima treće razine te uvesti organizacijska poboljšanja koja se odnose na regionalizaciju perinatalne zaštite radi prevencije “izbježivih“smrti”. Nadalje, u izvještaju stoji da bi “osiguravanje brzog intenzivnog neonatalnog liječenja uz usko specijalizirani kadar i potrebnu opremu moglo dovesti do povoljnijih ishoda kao što se može vidjeti iz pokazatelja većine EU zemalja”. A upravo po pitanju EU zemalja Hrvatska je iznad prosjeka kad je u pitanju dojenačka smrtnost te u nas stopa iznosi 4,2 umrla na tisuću živorođenih, a u EU 28 zemalja prosjek je 3,6 umrlih na tisuću živorođenih. Primjerice, u Sloveniji je ta stopa 1,6. Upućeni liječnici neslužbeno kažu da smo od prosjeka Europske unije lošiji u komponenti smrtnosti novorođenčadi u prvih mjesec dana života, a ne smrtnosti dojenčadi, odnosno djece do prve godine života. Iz tog podatka zaključuju da je najveći broj smrti djece niske porođajne težine pa je pitanje jesu li ta djeca uvijek zbrinuta na najsuvremeniji način.
Rodilište treće razine
Kako neslužbeno kažu, pitanje je imamo li i koliko novu opremu te odgovarajući broj ljudi, centara i dobro provedene organizacije transporta prerano rođene djece niske porođajne težine koja bi, napominju, morala ići u rodilište treće razine. Prema izvještaju HZJZ-a, perinatalni uzroci najčešći su uzrok smrtnosti, a potom malformacije.