Grbavac: Rast izdvajanja u drugi stup na 10 posto bilo bi optimalno

Po činjenici da je imovina obveznih mirovinskih fondova 26 posto BDP-a Hrvatska je nakon Švicarske lider u Srednjoj Europi Nakon što su objavljeni podaci po kojima je u prosincu prošle godine imovina obveznih mirovinskih fondova 92 milijarde kuna, od kojih je čak 25 milijardi kuna zarada mirovinskih fondova postalo je razvidno da Hrvatska ima novčani pool koji predstavlja stabilnost za buduće umirovljenike. U usporedbi s tim prvi mirovinski stup je u debelom minusu pa se na godišnjoj razini iz poreza isplaćuje gotovo polovica mirovina.

Nema povećanja izdvajanja

Kao i na početku reforme od ukupnih doprinosa njih čak 75 posto ulaže se u prvi stup, a samo 25 posto iznosa u drugi stup. Reformom iz 2002. godine planirano je kako će se od ukupno 20 posto izdvajanja iz plaće za mirovinsku štednju s pet posto postupno doći na 10 posto izdvajanja za drugi stup ali ni sedamnaest godina kasnije situacija se nije promijenila. – I današnje studije pokazuju da bi rast izdvajanja na 10 posto bilo optimalno u funkciji osiguranja održivosti mirovinskog sustava i primjerenosti budućih mirovina – zaključio je Damir Grbavac, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima dodajući da je postojeći sustav održiv, prije svega zato što već sada imamo 26 posto godišnjeg BDP-a u mirovinskim fondovima po čemu smo, nakon Švicarske, lider u Srednjoj Europi. – Ta sredstva su, kao privatno vlasništvo, na računima naših članova s jedinom namjenom isplate budućih mirovina – kaže Grbavac. Ističe da je problem u prvom stupu zbog disproporcija uplaćenih doprinosa i generiranih prava, demografskih trendova, niskog stupnja zaposlenosti, pa i prisutnosti porezne evazije koja se reflektira i u manjim doprinosima za mirovine. Mirovinski fondovi predstavljaju dio rješenja ovog problema, njihovo postojanje ne može samo za sebe riješiti problem, a koliko može doprinijeti rješavanju, ovisi o tempu povećanja stope doprinosa.