Nije važan Ramljak, već uspjeh nagodbe u Agrokoru
Zanima me samo hrvatski, a ne ruski ili američki interes kad je riječ o Ini. Tu sam zagriženi hrvatski domoljub
Danima se šuška da predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak ulazi i u Vladu. S Vrdoljakom smo razgovarali o tome jesu li te priče točne i kako gleda na sve što se događa u Agrokoru i Ini, a otkrio nam je i stanje u HNS-u nakon što je u stranci došlo do raskola.
Kako promatrate situaciju u Agrokoru?
Nemam dovoljno informacija da bih ozbiljno mogao procijeniti do kakvog će tipa nagodbe doći i u kojem trenutku, ali znam da je zakon bio i predlagan i usvojen s ciljem da se zadrže radna mjesta, stabilizira cjelokupno hrvatsko gospodarstvo i osigura industrijska proizvodnja pa nagodba i to mora osigurati. Jedan od razloga našeg ulaska u Vladu bio je i da se taj proces uspješno privede kraju, iako operativno nismo involvirani ni kao stranka ni ja osobno u taj proces. Što se tiče izbora konzultanata i svega što se sada događa, to sigurno baca sjenu na transparentnost i nije dobro da je tako.
Treba li po vama Vladin posebni povjerenik Ante Ramljak otići s tog mjesta nakon svega?
Idemo se malo vratiti u povijest pa se sjetiti da je zakon izglasan dok mi nismo bili dio Vlade. Izglasala ga je tadašnja većina HDZ – Most. Kao i prijedlog Trgovačkom sudu da povjerenik bude Ante Ramljak. Meni danas u fokusu nije ni Ramljak ni bilo tko imenovan u prošloj Vladi, ali u fokusu mi je rezultat njihova rada.
Niste mi odgovorili je li Ramljak, po vama, u sukobu interesa?
Prema današnjem Zakonu o sukobu interesa, nije. Pitanje je moralno, a ne formalno-pravno. Sklon sam tome da se moralno i vrijednosno stavlja ispred formalnih stvari, ali Ramljak nije odgovornost HNS-a, mi samo želimo da nagodba uspije.
Vama ne smeta što je bivšim kolegama dao posao konzultanata?
To sigurno nije dobro i to svima smeta, ali, ponavljam, ne smijemo ugroziti nagodbu. Uspjeh nagodbe imat će izravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i samim time na hrvatske građane pa je to neusporedivo važnije pitanje.
Zbog nagodbe, dakle, moramo zažmiriti na sve što se događa?
Dovoljno sam rječit da mi ne treba stavljati rečenice u usta koje nisam izgovorio. Jasno sam rekao da ne smijemo ugroziti dobru nagodbu za Hrvatsku. O ostalim aspektima cijelog procesa možemo i moramo razgovarati, uključujući i individualne zasluge i odgovornosti, ali ne gubeći iz vida glavni cilj – očuvanje stabilnosti hrvatskog gospodarstva, radnih mjesta i industrijske proizvodnje u Hrvatskoj.
Mogu li vjerovnici uopće imati pravičnu nagodbu?
Može se tu doći do dobre nagodbe u hrvatskom interesu, ali treba vratiti fokus na hrvatski interes, a ne financijski interes pojedinih vjerovnika. Ako se ostvari hrvatski interes, a to je, ponavljam, stabilizacija gospodarstva, zadržavanje radnih mjesta… tada će problemi koji su se pojavili tijekom tog procesa na listi prioriteta dobiti odgovarajuće mjesto. Ako nagodba ne bude dobra za naše gospodarstvo, tada će se sve gledati drugim očima i problematizirati na drukčiji način.
Što je s ministricom Dalić, kako vidite njezinu ulogu i odgovornost u svemu?
Mislim da se ona uhvatila u koštac s vrlo ozbiljnim problemom i mislim da ovo sada što se događa s konzultantskim ugovorima njoj stvara najviše problema. Koliko ja razumijem, ona se htjela fokusirati isključivo na sadržaj cijelog procesa. To je njoj u fokusu. Moralnost pojedinih konzultantskih ugovora sigurno joj ne odgovara, ali dajte, ljudi, dovršite posao. Naša je politika politika rezultata.
Zašto Vlada još uvijek nije pronašla konzultante koji bi trebali osmisliti model što s Inom?
Taj proces, ne samo izbora konzultanata nego i cijeli proces konačnog definiranja statusa Ine, ide dosta sporo, ali iskreno se nadam da će se u skoroj budućnosti ta dinamika, nakon izbora konzultanata koji očekujemo u idućih nekoliko tjedana, ubrzati. I hoće. Ja sam osobno željan pomoći u tom procesu. Znam jako puno o stanju u Ini i njezinu utjecaju na hrvatsko gospodarstvo, o odnosima između MOL-a i Vlade RH, o potencijalima bilo rafinerijskih ili naših potencijala proizvodnje nafte i plina i ne želim taj proces promatrati sa strane, nego želim svoje znanje staviti na raspolaganje Vladi i konkretno se uključiti u njega.
Jeste li spremni zbog Ine i na ulazak u Vladu?
Razumijem interes javnosti zbog svega toga što sam napravio kao ministar gospodarstva, uključujući i obranu hrvatskih interesa u Ini, i zbog činjenice da znanjima i iskustvom mogu doprinijeti osjetljivim gospodarskim pitanjima, ali pomoć Vladi na temelju specifičnih znanja i iskustava ne treba ovisiti o ulasku u Vladu. Svi koji možemo pomoći trebamo pomoći i uključiti se u one procese u kojima je naša
Moramo naći novog strateškog partnera s kojim se možemo dogovoriti o strategiji razvoja Ine. Prema mojem mišljenju, to mora biti zadržavanje rafinerija i u Sisku i u Rijeci
Nema razloga da nešto pođe po zlu kad imamo normalnu komunikaciju s partnerima i zajednički cilj da napravimo iskorak u ovoj zemlji u korist građana. U Vladi nitko nije zločest, nema zlih
pomoć potrebna i korisna. Međutim, ponavljam, u ovom trenutku sasvim sam fokusiran na stranku i kreiranje političkog sadržaja koji jest i koji mora biti okosnica rada svake politike i svake vlade.
Kako gledate na dopisivanje američkog i ruskog veleposlanika vezano za Inu?
Hrvatski interes mora uvijek biti ispred američkog i ruskog interesa. Oni sa svojim punim legitimitetom, jer to je njihov interes, brane interese svojih zemalja. To je njihov posao kao veleposlanika. Ja držim da je svatko tko ispuni hrvatske interese, pomogne razvoju Ine, zadržavanju rafinerija i u Sisku i Rijeci, osigura dostupnost sirove nafte, podigne konkurentnost i investicijski potencijal Ine naš prijatelj, jer zadovoljava hrvatski interes.
Bez obzira iz koje zemlje stiže?
Bez obzira. Hrvatski je interes ispred američkog i ruskog. Neka oni rade svoj posao, a mi trebamo raditi svoje. Očito je da s MOL-om više ne ide, ne zato što su oni Mađari, nego zato što njihov interes nije podudaran s hrvatskim. Moramo naći novog strateškog partnera s kojim se možemo dogovoriti o strategiji razvoja Ine. Po mojem mišljenju to mora biti zadržavanje rafinerijske proizvodnje i u Sisku i u Rijeci. Mora se nastaviti investicijski ciklus u proces istraživanja i eksploatacije ne samo u Hrvatskoj, nego i šire i Ina mora voditi ozbiljnu politiku zadržavanja veleprodajnih i maloprodajnih tržišta te vidjeti potencijale nekih akvizicija u regiji. Dobrih partnera ima. Uostalom, ne bi američki i ruski veleposlanik preko medija razgovarali o jednoj slaboj i nebitnoj tvrtki. Zato mislim da taj proces treba pratiti s pažnjom i prvo definirati hrvatski interes. U tom poslu ja sam poslovni hrvatski nacionalist ili, da budem precizniji – tu vidim točku na kojoj se definira istinsko domoljublje i ljubav prema Hrvatskoj. Ne na temama iz prošlosti ili odnosu prema drugome, nego na obrani hrvatskih interesa i, tako gledano, ja sam apsolutno zagriženi domoljub.
Znači Ina će vam biti u posebnom fokusu. A što ako nešto pođe po zlu, jeste li spremni i na rušenje Vlade?
Ništa neće poći po zlu. Nema razloga za to kad imamo normalnu komunikaciju s partnerima i zajednički cilj da napravimo iskorak u ovoj zemlji u korist građana. U Vladi nitko nije zločest, nema zlih namjera i ne vidim ni najmanji potencijal da nešto pođe po zlu. Samo treba početi intenzivnije s poslom.
Kad će se ratificirati Istanbulska konvencija?
Naš je saborski klub u koordinaciji s klubom HDZ-a. Imamo vrlo jasan stav. Htjeli smo ratificirati Istanbulsku konvenciju još 2015., ali SDP nije želio. Danas opet želimo da se ratificira, HDZ razmišlja o tome, a SDP saziva konferencije za novinare. Mi nismo mjesto na kojem treba postaviti to pitanje. Postoje oni koji su imali priliku ili koji danas imaju priliku reći nešto o tome.
I vi ste danas na vlasti pa imate priliku utjecati na takve stvari?
Mi želimo da ratifikacija što prije dođe na dnevni red i, kada dođe, za nju ćemo i glasati.
Ušli ste u Vladu s obećanjem da ćete provesti kurikularnu reformu. S obzirom na dosad učinjeno, mislite li da ćemo i ovog 1. lipnja imati prosvjed za bolje obrazovanje?
Ne vidim razloga za prosvjed, ali i to je demokratsko pravo. Iako, ne znam tko bi se mogao okupiti, možda ekstremna ljevica ili ekstremna desnica, ili možda i jedni i drugi zajedno. U Ministarstvu obrazovanja napravljeno je čudo u ovih sedam mjeseci. Prije neki smo dan predstavili i online platformu kako bi ljudi vidjeli što smo točno učinili, što radimo i što će se sve još napraviti. Završili smo kurikulume, poslali ih na recenzije, osigurana su novčana sredstva, počinju edukacija učitelja i natječaji za izbor škola…
Niste li vi zapravo tom online platformom objavljenom na stranačkim stranicama zapravo privatizirali kurikularnu reformu?
Nismo jer je platforma naš proizvod, a nije nam cilj privatizirati kurikularnu reformu, nego jasno pokazati da ono za što smo preuzeli političku odgovornost i pritom u javnosti dobili “batine” i uvrede, ide svojim putem zahvaljujući radu stručnjaka okupljenih u timu Blaženke Divjak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, ali i našoj hrabrosti i viziji.
S obzirom na to koliko se HNS kune u obrazovanje, kako se dogodilo da ste za generalnog konzula u New York poslali Borisa Blažekovića koji nema završen fakultet?
Boris je vodio HNS-ovu političku akademiju iz koje je izašlo 30 tisuća naših članova i simpatizera, ali čak i članova drugih stranaka. I sam je rekao da je obrazovanje ključno, ali formalno za tu funkciju fakultet nije obveza. Svi bismo mi voljeli da on i to ima, ali s druge strane ima golemo iskustvo, znanje više stranih jezika, međunarodno obrazovanje iz komunikacija, ima iskustvo u Parlamentarnoj skupštini NATO-a i to sve govori da je relevantna osoba za to mjesto. Dokaz je za to, uostalom, i jednoglasna potvrda i opozicije i pozicije na sjednici saborskog Odbora.
Još su problematičnije njegove negativne objave na društvenim mrežama upravo o SAD-u, njegovim građanima, predsjedniku SAD-a Donaldu Trumpu. Kada ga se upitalo zašto je to pisao, kazao je da nije znao u tom trenutku da će biti konzul...
Svaka osoba ima pravo na svoj stav. Onog trenutka kada postane konzul, tada je dužna provoditi politiku Republike Hrvatske i poštovati institucije, a Boris Blažeković upravo će to i raditi. Što se tiče Twittera, mislim da sam ja ipak prvak svijeta u tome (smijeh).
Istina. I kakva je sad situacija u HNS-u? Nakon ulaska u Vladu rejting vam je pao, sada je nešto porastao, ali to je sve i dalje jako loše.
Imamo rejting kao što smo imali prije odluke o ulasku u Vladu. Na svakim izborima uvijek dobivamo bolji rezultat nego što su predviđanja i zato imamo stabilan broj saborskih zastupnika. Međutim, ono što je još važnije, imam 20-godišnji staž u stranci, ali nikada veća energija nije bila uključena u razvoj stranke. Jako je puno optimizma, želje za radom, rezultatom, a to ljudi sa strane prepoznaju. Prilaze nam mnogi do sada politički neangažirani članovi, pa čak i članovi iz drugih stranaka.
Kojih?
Dolaze nam kolege iz HSS-a u Dalmaciji, a u Osijeku članovi ORaH-a. Uskoro će biti još takvih vijesti. Dolaze nam i neki neovisni. Svima se sviđa ideja da uvodimo novu političku paradigmu na političku scenu, a to je surađuj, fokusiraj se na rezultat, drukčije komuniciraj, izbjegavaj svađe i vrijeđanja.
I dalje nema političkog analitičara koji ne prognozira kraj HNS-a?
Nisam ni ja znao nijednog političkog analitičara koji nije predviđao moj osobni kraj nakon što sam ušao u koaliciju s HDSSB-om u Osijeku prije osam godina. I tada su svi rekli da je to kraj Ivana Vrdoljaka. Eto, prošlo osam godina i mi smo već u drugom mandatu u Osijeku sa svojim gradonačelnikom, dogradonačelnikom.