Veliki porast iznajmljivača ruši cijene dnevnog najma

Zarada kratkoročnog najma sada je ista kao ona dugoročnog

Samo prošle godine u gradu se za dnevni najam otvorilo 1090 apartmana. Iznajmljivači poručuju: “Konkurencija je prevelika” petra.balija@vecernji.net Iznajmljivanjem apartmana turistima bavi se četiri godine. I dosad joj se nije dogodilo da za veljaču nema nijednu rezervaciju. Branka Jušinski blizu je toga da svoj apartman u Sloboštini zatvori, iako do prošle godine nije imala problema s popunjenošću. Kad je otvarala, računala je na blizinu aerodroma i izravnu autobusnu liniju do Glavnog kolodvora. I nije mislila da je pogriješila. Sve dosad.

U gradu je 2976 iznajmljivača

Branka je, naime, jedna od 2976 iznajmljivača privatnog smještaja, koliko ih je registrirano u Turističkoj zajednici, a na koju su i te kako utjecale promjene u tom dijelu tržišta. Osjetile su se kod iznajmljivača tijekom cijele prošle godine, no postale su primjetne tek kad se početkom 2018. podvukla crta. Izračunali su u TZ-u – 2017. rekordna je godina po pitanju otvaranja privatnog smještaja – pamtit će je po 38 posto većem broju apartmana u odnosu na godinu prije. Odnosno, od gotovo tri tisuće apartmana, lani ih se otvorilo 1090. – To iznosi oko 91 apartman na mjesečnoj razini, na dnevnoj čak 4,32 smještajne jedinice. Najviše ih se otvaralo u studenom, srpnju i lipnju – kažu iz TZ-a dodajući da se istodobno od tisuću otvorenih, u istoj godini zatvorilo njih 273. Povećanje broja smještajnih jedinica znači i više dolazaka i noćenja, čak 40% porasta bilježe u TZ-u, iako ljudi na terenu svjedoče padu prometa, pogotovo u zimskim mjesecima, ako se izuzme Advent. – Konkurencija je postala prevelika. Moraš ili spuštati cijenu ili se na drugi način boriti za gosta. Zagreb ima više apartmana čak od Londona, u kojem, prema podacima s Booking.coma, broje njih 1300, dok Bruxelles ima i manje – 900 – kaže Branka Jušinski, dok Davor Mauser, koji iznajmljuje apartman na Vrbiku, kaže da su mnogi već počeli snižavati cijene – sada je kod njega prosjek noćenja 50, dok je prije nekoliko godina iznajmljivao za 70 eura. Mnogi se, dodaje, upravo zbog toga vraćaju dugoročnom najmu, pa stan radije daju podstanarima nego turistima. – Nekima se to više isplati. Jer raditi s turistima znači čistiti stan i mijenjati posteljinu i dva puta tjedno. Kratkoročni najam turistima zahtijeva puno veći angažman nego dugoročni – kaže Davor Mauser, dodajući da je u trenutačnoj situaciji iznajmljivanje turistima i podstanarima financijski izjednačeno, dok je donedavno zarada kod kratkoročnog najma bila dva do tri puta veća. Razlog porasta apartmana Bruno Babić, vlasnik apartmana Mansarda u Gajevoj, vidi u činjenici da je riječ o ulaganju s niskim postotkom rizika jer velik dio apartmana otvore oni koji već posjeduju nekretninu pa misle da će se samo njezinom obnovom ubaciti u turizam i zaraditi koju kunu više. – Za nekoliko godina profilirat će se oni koji su u posao ušli planirano, a kad cijene padnu ispod razine isplativosti, ostat će najspretniji. Ovaj bum samo je prolazan – kaže Babić. Dodaje da je prije pet godina, kad se počeo baviti iznajmljivanjem, bilo je manje od 500 iznajmljivača.

U Zagrebu je za najam otvoreno više apartmana nego u Londonu i Bruxellesu