Hrvatska kultura zatvorena prema privatnim ulagačima
Projektom Restaura žele se dokazati sve prednosti javno-privatnog partnerstva u skupoj revitalizaciji domaće i strane kulturne baštine
Institut za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba je od Europskog fonda za regionalni razvoj osigurao 200.000 eura Hoće li ubuduće za skupu revitalizaciju povijesnih građevina Hrvatska češće koristiti model javno-privatnog partnerstva? Tome služi projekt Restaura čiji je hrvatski partner Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), a koji je ovih dana u Zagrebu okupio partnere iz Hrvatske, Poljske, Slovenije i Slovačke. Za pilot-akciju u Hrvatskoj kao partner je izabran Grad Buzet koji želi revitalizirati palaču Bigatto iz 17. stoljeća u kojoj se nalazi Zavičajni muzej. Iz Slovačke tu je grad Bratislava, iz Slovenije Nova Gorica.
Nije predugo ni komplicirano
– U Hrvatskoj je javna percepcija JPP-a izuzetno loša. Smatra se da se tu ide na ruku privatnom partneru što se onda vezuje uz koruptivne radnje, a tu su i tvrdnje o dugotrajnom i kompliciranom postupku – kaže Daniela Angelina Jelinčić, voditeljica projekta iz IRMO-a. Ona upozorava da u uvjetima kada za obnovu baštine ima sve manje javnih sredstava, treba razbijati nepovjerenje između javnog i privatnog sektora. Da JPP u Hrvatskoj ima budućnost, tvrdi Domagoj Dodig iz Agencije za investicije i konkurentnost koja je regulatorno tijelo za JPP. – Mi ocjenjujemo projekte, odobravamo ih i pratimo. Do sada smo u Hrvatskoj imali 15 projekata, uglavnom s područja obrazovanja, vrijednih 330 milijuna eura. Kod JPP-a se naknada za četvorni metar prostora kreće u rasponu od šest do deset eura, a kod klasičnog najma to su značajno viši iznosi. Treba reći i da ugovoreni iznos naknade može biti i niži ako se neki prostor koristi rjeđe od ugovorenog – ističe Dodig. Pri tome naglašava da se privatni partner obvezuje da će ne samo obnoviti nego i opremiti i održavati zgrade, a nakon što istekne rok JPP-a, zgrade ostaju u javnom vlasništvu. – Da Hrvatska ima odličnu zakonsku regulativu JPP-a svjedoči i činjenica da nam dolaze stare delegacije, primjerice iz Koreje i Bjelorusije, koje žele primijeniti naša iskustva – kaže Dodig koji upozorava da politika Europske unije ide u smjeru većeg korištenja JPP-a, a smanjenja upotrebe modela davanja bespovratnih sredstava. Pomalo neobično zvuči podatak da je do sada u Hrvatskoj, što se revitalizacije kulturne baštine tiče, model JPP-a iskorišten samo za obnovu palače u kojoj je danas smještena Varaždinska županija. Riječ je o impresivnoj zgradi koja je izgrađena u rokoko stilu 1768. godine prema projektu Jakoba Erbera. Obnova palače započeta je još devedesetih godina prošlog stoljeća, ali dovršena je tek kada je kroz javno-privatno partnerstvo osigurano dovoljno sredstava. Privatni partner u ovom je slučaju bio Meteor privatno partnerstvo, očekivano trajanje ugovora je dvadeset godina, a procjena vrijednosti kapitala je 1,197.000 eura. Privatni investitor je financirao izgradnju i održavanje palače koja je u vlasništvu Županije, a Županija privatnom partneru plaća mjesečnu najamninu koji time pokriva financiranje ulaganja i održavanja palače.
Zamisli u fazi hibernacije
U javnosti je bilo i riječi da će pomoću JPP-a biti omogućeno i preseljenje Hrvatskog povijesnog muzeja iz premale gornjogradske palače u zgradu bivše Tvornice duhana Zagreb, ali i rješavanje prostornog problema Hrvatskog državnog arhiva, no te su zamisli u fazi hibernacije. No, grad Buzet spreman je samo za dokumentaciju za revitalizaciju palače Bigotti, prema riječima Vanje Fabijančića, uložiti 330.000 kuna, a za obnovu palače, ali i muzejskog postava spremni su prihvatiti suradnju s privatnim partnerom. IRMO je za sudjelovanje u projektu Restaura za tri godine osigurao 200.000 eura.