KAKO U DOM ZA STARIJE
Na mjesto u državnim domovima čeka se najmanje 10 godina, na listama je 70 tisuća ljudi
Zbog popunjenosti državnih domova mnogi su se građani prisiljeni smjestiti u privatne domove, koje mjesečno treba puno više plaćati Vlada je nedavno objavila odluku o uvjetima po kojima će država ove godine sufinancirati domove za starije i nemoćne osobe. Njome je utvrđeno da će županije i Grad Zagreb ove godine dobiti 164,5 milijuna kuna za pokrivanje razlike troškova domova za starije povrh njihovih redovitih prihoda. Taj se iznos od 2010., kad je razlika bila 275 milijuna kuna, uglavnom smanjivao, no za 2018. godinu doplata se povećala za desetak milijuna kuna u odnosu na 2017. godinu. Marijana Bađun, istraživačica Instituta za javne financije, upozorava u dnevnom osvrtu Instituta da sadašnji sustav financiranja domova za starije osobe stvara velike nejednakosti između korisnika smještenih u uvjetno rečeno državne domove i onih koji su se zbog popunjenosti takvih domova prisiljeni smjestiti u privatne domove po višim cijenama.
Potražnja kontinuirano raste
Republika Hrvatska vlasnica je dvaju domova za starije i nemoćne osobe, 46 ih je decentralizirano, odnosno vlasništvo su županija, a oko stotinu je privatnih domova (ne uključujući podružnice i obiteljske domove). Sustavom dominiraju županijski domovi s oko 11.000 korisnika. Kapacitet tih domova stagnira, a potražnja za smještajem kontinuirano raste. Prema posljednjim raspoloživim podacima, na kraju 2015. godine bilo je više od 70.000 predanih zahtjeva za smještaj u nekom od državnih domova, od kojih je trenutačno zainteresiranih za smještaj u domu bilo više od 25.000. Na mjesto u državnom domu, gdje su cijene smještaja ovisno o broju soba između 1600 i 4000 kuna – čeka se najmanje deset godina. U privatnim je domovima smješteno oko 5 tisuća korisnika. Prosječna cijena smještaja u privatnom domu je oko 6 tisuća kuna i u njima uglavnom mjesta ima. Usporedbe radi, krajem 2005. godine u Hrvatskoj je bilo 12 tisuća trenutačno zainteresiranih za dom i oko 22 tisuće predanih zahtjeva. U državnim i županijskim domovima razliku cijene pokriva država. Posljednjih godina prihodi državnih domova kreću se oko 330 milijuna kuna, a rashodi oko 500 milijuna. Prema odluci za 2018. godinu, najviše će novca dobiti starački domovi iz Splitsko-dalmatinske županije – 21 milijun kuna, 17 milijuna ide Istarskoj, 16 milijuna Osječko-baranjskoj, 14 milijuna Gradu Zagrebu, 11 milijuna Primorsko-goranskoj, 10 milijuna Dubrovačko-neretvanskoj, a najmanje domovima u Karlovačkoj županiji – tri milijuna. Bađun podsjeća da je do 2007. udio poreza na dohodak koji se spušta prema županijskim domovima bio 1,6%. Tada je povišen na 1,7%, a onda je 2015. smanjen na 0,6 posto prihoda. Iz podataka za 2016., jer za kasnije razdoblje podataka o broju korisnika domova nema, Bađun je izračunala da je najmanja razlika između prihoda i rashoda po korisniku bila u gradu Zagrebu, oko 300 kuna, a najveća u Istarskoj županiji, oko 2200 kuna.
Neujednačeni kriteriji
Povrh toga država, odnosno resorno ministarstvo, podmiruje trošak smještaja za korisnike koji to ni na koji način ne mogu učiniti (samostalno ili uz pomoć obitelji), ali ni o tome nema preciznijih podataka. Oni mogu birati državnog ili privatnog pružatelja
JASNO I TRANSPARENTNO Vlada treba razraditi kriterije za prijam u dom na nacionalnoj razini, objaviti cijene i broj slobodnih mjesta MARIJANA BAĐUN Institut za javne financije
usluga koji ima ugovor s ministarstvom, ali zbog popunjenosti državnih domova korisnici koji se moraju hitno smjestiti prisiljeni su tražiti smještaj u privatnim domovima i plaćati višu cijenu. – U osobito su nepovoljnom položaju osobe kojima je potreban hitan smještaj, posebno zbog nejasnih i neujednačenih kriterija za smještaj u decentralizirane domove. Vlada treba jasno razraditi kriterije za prijam u dom na nacionalnoj razini, pri čemu mogu poslužiti međunarodna iskustva, te hitno donijeti pravilnik o metodologiji izračuna cijene smještaja vodeći računa o ravnopravnosti građana smještenih u decentralizirane i privatne domove, ali i fiskalnoj održivosti – ističe Bađun. Predlaže da se poveća transparentnost poslovanja domova te da se na jednoj internetskoj stranici objave cijene smještaja za svaki dom, broj slobodnih mjesta i broj trenutačno zainteresiranih. Resorno ministarstvo socijalne skrbi oglušilo se na naše pitanje o mogućim promjenama, no prošle su godine, istina neslužbeno, najavljivali da će promjena u načinu financiranja domova za starije biti i to tako da bi država plaćala pune troškove samo za siromašne i osobe bez djece, a sufinanciranje ostalih išlo bi po novim kriterijima. Također, poticao bi se ostanak starijih u vlastitim domovima, uz jačanje usluge pomoći u kući. Inače, prema analizi koju je 2015. objavila Europska komisija, u Hrvatskoj je 2013. bilo 274.000 funkcionalno ovisnih osoba, a udio rashoda za dugotrajnu skrb ovisnih osoba bio je 0,4% BDP-a. Samo su Slovačka i Cipar 2013. imali manji udio rashoda za dugotrajnu skrb u BDP-u od Hrvatske, a prosjek EU iznosio je 1,6 posto BDP-a.