Večernji list - Hrvatska

Srčani bolesnici, oprez! Velike vremenske oscilacije mogu pogoršati stanje

Regulirajt­e krvni tlak, ne ispitujte fizičke mogućnosti i redovito uzimajte lijekove

- Ana Abrahamsbe­rg ordinacija@vecernji.net

Utjecaj vremenskih prilika na zdravlje uvijek smo osjećali, ali tek smo posljednji­h godina informiran­i o tome kako ga one mogu ugroziti Čovjek je pod stalnim utjecajem vremenskih prilika, točnije neprilika, koje mogu negativno utjecati na zdravlje organizma. Promjene vremena prvi će osjetiti pacijenti koji boluju od različitih kroničnih bolesti, a posebno bolesnici s povišenim tlakom, šećernom bolešću, povišenim masnoćama u krvi te ishemijski­m bolestima srca. Vremenski ekstremi, zima u kojoj se u jednom danu temperatur­a zraka iz minusa popne u visoki plus, može i te kako poremetiti kardiovask­ularni sustav koji je jako osjetljiv na promjene meteorološ­kih uvjeta.

Grčenje krvnih žila

Kako trenutačni vremenski uvjeti utječu na zdravlje srca, objašnjava dr. Dražen Šebetić, specijalis­t internist, subspecija­list kardiolog. – Na pacijente koji boluju od koronarnih bolesti, koji imaju suženje krvnih žila, trenutačne vremenske prilike utječu loše jer velika hladnoća može pogoršati njihovo stanje – dolazi do grčenja krvnih žila što može smanjiti dotok krvi te povećati, odnosno pojačati postojeće simptome. Bolesnica čija srčana bolest nije vezana za

koronarnu cirkulacij­u, kao što je na primjer srčana slabost ili uvećanje srca, hladno vrijeme može donijeti pozitivne promjene, za razliku od visokih temperatur­a. – Velike oscilacije u temperatur­i i tlaku zraka zdravim ljudima neće škoditi, za pacijente s bilo kojim oblikom strukturne bolesti srca, one će izazvati poteškoće, pogoršati stare simptome ili donijeti nove. Ishod može biti koban te prouzročit­i infarkt – dodaje liječnik te savjetuje čitatelje s koronarnom bolešću da se u takvim vremenskim uvjetima slojevito odijevaju te izbjegavaj­u kretanje u najhladnij­e doba dana, ujutro i navečer. Također, bilo bi pametno izbjegavat­i velike fizičke napore PREHRANA JE VAŽNA Prevencija srčano-žilnih bolesti Za prevenciju srčano-žilnih bolesti, liječnik savjetuje da tjedno 150 minuta posvetite aerobnom vježbanju umjerenog intenzitet­a, prestanete pušiti te održavate zdravu tjelesnu težinu. Smanjite unos zasićenih masti, zašećereni­h pića i soli, a povećajte unos namirnica koje sadrže vlakna, voće i povrće te ribe. BOLOVI I MUČNINA Prepoznajt­e simptome srčanog udara – Uz stežuću bol iza prsne kosti, simptome srčanog udara mogu pratiti jaka mučnina i povraćanje, zatim hladno znojenje, pečenje u prsištu, bolovi u lijevoj ruci ili u obje ruke, bolovi koji se šire u vrat i donju čeljust ili bolovi koji se šire u leđa – objašnjava dr. Šebetić. poput čišćenja snijega jer nije rijetkost da se srčani udar razvije baš u tim trenucima, kao što nije rijetkost čuti o nagloj srčanoj smrti za vrijeme čišćenja snijega, pa i u mlađoj dobi. – Ako planirate neki oblik težeg fizičkog napora, a srčani ste bolesnik, obvezno se prethodno posavjetuj­te s kardiologo­m. Zaštitite se tako da adekvatno regulirate arterijski tlak ako je povišen, apsolutno izbjegavaj­te pušenje i najvažnije – ne ispitujte vlastite fizičke mogućnosti ako prije toga niste fizički trenirali ili vježbali. Nikada ne zaboravite na lijekove, uvijek ih uzmite na vrijeme – objašnjava. Kod pacijenta s koronarnom bolešću hladnoća može izazvati simptome poput bolova iza prsne kosti. Ako su ti bolovi sve češći i češći i dulje traju te ako se osim u naporu počinju javljati i u mirovanju te se šire u vrat ili lijevu ruku, razlog je to da se odmah javimo liječniku jer treba isključiti pojavu tzv. akutnog koronarnog sindroma kojem je najteži oblik srčani udar.

Sve jača bol u prsima

Ako se u toplom i u mirovanju tegobe ne smire, treba se javiti liječniku obiteljske medicine. Ako bol u prsima postaje sve jača, treba pozvati hitnu pomoć. – Kod osoba koje ne pate od srčanih bolesti simptomi su drukčiji i vjerojatno je riječ o meteoropat­iji – zujanje u ušima ili varijacije tlaka. No, to nisu ozbiljni simptomi i prolaze sami od sebe kada se vrijeme stabilizir­a – zaključio je liječnik.

 ??  ??
 ??  ??
 ??  ?? Dr. Dražen Šebetić, specijalis­t internist, subspecija­list kardiolog
Dr. Dražen Šebetić, specijalis­t internist, subspecija­list kardiolog

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia