Gotovo je, Hrvatska kupuje eskadrilu izraelskih zrakoplova
Plenković je dobio jamstva i SAD-a i Izraela da nema skrivenih troškova
Hrvatska je javnost, doduše iz Bruxellesa, saznala da će Vlada odluku o kupnji vojnih aviona javno predstaviti za nekoliko tjedana. No nema veze, glavno da je premijer “prelomio” i neće odustati od nabave borbene eskadrile. Andrej Plenković o tome je ekskluzivno izvijestio glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, i neka je jer je time u pravi čas odgovorio na primjedbe iz Saveza da članice trebaju dizati vojne proračune. Tom objavom Plenković je prekinuo i nagađanja o tome da bi Hrvatska opet u zadnji čas mogla odustati od te strateške odluke. To znači da će ubrzo biti održano i Vijeće za obranu, kojeg sazivaju premijer i predsjednica Grabar-Kitarović. Kada je Plenković privremeno zaustavio proces donošenja odluke, objasnio je kako želi još jednom analizirati ponude, te kako će konačnu odluku Vlada donijeti “kada budemo sigurni da je to pravi odabir”. Do tada, dakle, sredine prosinca, MORHovo povjerenstvo obavilo je cijeli posao analize ponuda i, kako se probila informacija, kao najpovoljniju ocijenilo ponudu Izraela o nabavi 12 rabljenih višenamjenskih F-16 C/D Baraka. Do zastoja je došlo i zbog pritisaka drugih ponuđača i država, što nije bilo iznenađenje pa je Plenković očito bio odlučio odraditi još nekoliko razgovora s premijerima Švedske, Grčke i Izraela. Kako stvari stoje, to dvomjesečno zadržavanje procesa nije rezultiralo promjenom ocjene o najpovoljnijoj ponudi. Iz više izvora saznaje se da je u igri ostao Izrael. U međuvremenu Plenković se držao, kako je to kazao član Vlade, stava da “nabavka borbene eskadrile nije kikiriki-posao” te je, kako od SAD-a tako i od Izraela, zatražio i dobio objašnjenja vezana za neke dvojbe o nabavi izraelskih F-16-estica. U medijima se, naime, tvrdilo kako je zastoju kumovala i američka kompanija Lockheed Marten (proizvođač F-16), koja je navodno stava da su Izraelci toliko preradili njihove F-16 pa ne bi željeli odgovarati za isporuku rezervnih dijelova Hrvatskoj ako ona kupi te avione.
Osim toga, bile su izražene i medijske sumnje da je ministar obrane Damir Krstičević od početka navodno preferirao Izraelce te da ponuda sadrži i neke “skrivene troškove”. Plenković je, dakle, krenuo riješiti te dvojbe, pa je, saznaje se, dobio jamstva i američke i izraelske strane da nema skrivenih troškova, a ni problema s “tuniranim” F-16-icama iz Izraela. Ti zrakoplovi jesu znatno modernizirani i ojačani u odnosu na izvorne američke, no Hrvatska tu neće imati problema, nego će sve tehnološke stvari riješiti Izrael i SAD. Da Plenković nema namjeru mijenjati smjernice Krstičevićeva povjerenstva, bilo je već jasno kada se nedavno u Davosu sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Izraelski Jeruzalem post objavio je da kupnja izraelskih aviona stoji Hrvatsku 500 milijuna dolara. Pisanje tog dnevnika u cijelosti se poklopilo s informacijama da će Hrvatska odabrati izraelsku ponudu vrijednu 400 milijuna eura, što odgovara spomenutom dolarskom iznosu. Plenković će, dakle, uskoro objaviti svoju prvu financijski veliku i ključnu odluku, i to će izgledno otvoriti put potpisivanju strateškog partnerstva s Izraelom. Hrvatska i Izrael, naime, ovim ugovorom, koji bi mogao biti potpisan do ljeta, pokreću i niz vezanih projekata i poslova. Ugovor će navodno uključivati i izgradnju nove infrastrukture i uvođenje nove tehnologije u Tehničkom zavodu u Velikoj Gorici, koji bi bio osposobljen za rad na novom tipu zrakoplova, a u igri je i formiranje centra za obuku na vojnom aerodromu u Zadru.
Bez obzira na kašnjenje, stručnjaci smatraju da se još može postignuti primarni plan o brzom upućivanju naših pilota i tehničara na obuku te cilj da do obilježavanja Oluje 2020. hrvatski piloti lete na prva dva F-16, a do 2022. na svih 12. Kako strateško partnerstvo Hrvatske i Izraela, a ono se potpisuje za sljedećih 30 godina, potpuno mijenja i dosadašnju geopolitiku u “regiji”, jasno da je bilo i pokušaja da se omete takav razvoj događaja. Dizanje hajke protiv Hrvatske u UN-u zbog izložbe o Jasenovcu bio je jedan od zadnjih takvih pokušaja. Osim što bi ovaj potpis na ugovor bila konačno jedna dobra vijest za Plenkovića i njegovu Vladu, bila bi to i prilika da se on i predsjednica ovdje nađu na istom kolosijeku.