U samo tri mjeseca ugovoreno 2,7 mlrd. kuna za Slavoniju
ISKORISTITE FONDOVE EU PA ONDA POSTAVLJAJTE UVJETE Od studenog 2017. postotak ugovorenih sredstava iz EU popeo se s 14 na 30%
Raspoređivanje novca i pregovori o višegodišnjem proračunu Unije, prijetnje, dobitnici, gubitnici... Terminologija, ali i praksa, navlačenja budžeta nalikuje na vojnu, a proračun i fondovi postaju još jedno sredstvo za nametanje političkog utjecaja. Ponovno se aktualiziralo to pitanje kad su neke države, prije svega Njemačka, započele s ofenzivom ideje da se dodjela kohezijskih sredstava uvjetuje poštovanjem načela i vrijednosti EU, za čije se kršenje optužuju Mađarska i Poljska. Očekivano, taj je prijedlog pojačao rascjep država Višegradske skupine, Komisije i nekih starih članica. Hrvatska se – kako je rekao premijer Plenković – protivi ideji uvjetovanosti kohezijskih fondova vladavinom prava i pitanjem koliki otklon država članica ima od normi EU, ali i konkretnih zahtjeva koji iz njih proizlaze, kao što je raspodjela migranata. Time je stala uz bok država V4, iako sada nije u njihovoj situaciji. No, Hrvatska se i prije klonila osuditi Poljsku i države koje su odbile primiti imigrante, zalažući se za dijalog. Problem fondova može se promatrati na dva načina. Jedan je politički – time bi novac postao sredstvo kontrole “neposlušnih” članica, što bi, bez vrlo čvrstih i mjerljivih kriterija, moglo metastazirati u sredstvo zlouporabe velikih i jakih. No, postoji i druga razina, ona ironična. I dok je u slučaju Poljske, primjerice, riječ o državi koja izvrsno iskorištava sredstva EU, Hrvatska je na drugom kraju spektra. Stvari se kreću, ali je i ministrica fondova EU Gabrijela Žalac nedavno izjavila da nije zadovoljna, iako je krivca našla u Milanovićevoj Vladi. Iako je prošla polovica proračunskog razdoblja od 2014. do 2020., Hrvatska je iz fondova EU povukla samo 800 milijuna eura ili 7,5 posto od raspoloživih 10,6 milijardi eura. Sljedeće godine projekti za sprečavanje prirodnih katastrofa ostaju bez novca jer – nisu napravljeni. Netko zlurad bi rekao: Lijepo je da se Hrvatska bori za fondove EU, ali iskoristite ove koji su vam već dodijeljeni. Jer neiskorišten novac – propada. A to baš i nije dobra pozicija za traženje dodatnih svota novca i postavljanje uvjeta. Tomislav Tolušić najavio je mogućnost davanja kredita preko HBOR-a i agencije HAMAG, s povoljnim kamatama od 0,5 do 1,5% Na 4. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem jučer u Virovitici premijer Plenković kazao je kako je od listopada 2016. ugovoreno 5,5 milijardi kuna projekata, koji se odnose na Slavoniju, a od zadnjeg sastanka Savjeta polovica toga iznosa.
Potpora Svjetske banke
Plenković je kazao kako je ugovaranje projekata po županijama potrebno balansirati, jer su neke učinkovitije i aktivnije od drugih te da će Ministarstvo regionalnog razvoja nastaviti izrađivati razvojni sporazum za Projekt “Slavonija”, kako bi dobili financijski i pravni okvir za dodjelu sredstava. Intenzivirat će se savjetodavna suradnja sa Svjetskom bankom. – Hrvatska kao nova članica EU tek treba u punini osjetiti koristi redistribucije europskoga proračuna i poboljšati privlačenje europskih sredstava, pri čemu su kohezijska i poljoprivredna politika temelji regionalnog razvoja, ocijenio je.
Krediti za mljekare
Potpredsjednica Vlade Martina Dalić izvijestila je kako je lani, kada su u pitanju sredstva EU fondova kojima upravlja Ministarstvo, u gospodarstvo usmjereno 2,67 milijardi kuna bespovratnih sredstava, a najveći dio ugovora potpisan je u posljednjih godinu dana, pri čemu su aktivirani poduzetnički projekti vrijedni oko 5 milijardi kuna. Dodala je kako je poduzetnicima s područja pet slavonskih županija usmjereno 445 milijuna kuna bespovratnih sredstava te su pokrenuti projekti vrijedni oko 870 milijuna kuna. Dalić je napomenula kako je prošli tjedan otvoren poziv za male i srednje poduzetnike za ulaganje u opremu i razvoj poslovanja, vrijedan 200 milijuna kuna, a u suradnji s Ministarstvom turizma priprema se poziv namijenjen financiranju kontinentalnog turizma i turizma na manje razvijenim područjima. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac kazala je kako je prije tri mjeseca na sjednici Savjeta u Sl. Brodu bilo ugovoreno 14 posto, a na današnji dan smo na oko 30 posto ugovorenih projekata. Izvijestila je kako se u idućem razdoblju planira objava osam poziva iz EU fonda za regionalni razvoj, od 190 milijuna eura. Smatra kako su gospodarstvo, poljoprivreda i provedba projekata u skladu s izmjenama Zakona o regionalnom razvoju te uključivanje stručnjaka Svjetske banke podloga za novi posebni regionalni operativni program za istok Hrvatske. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavio je mogućnost davanja kredita preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i agencije HAMAG, s povoljnim kamatama, od 0,5 do 1,5 posto, za koje se očekuje da će biti na raspolaganju već u travnju. Imat ćemo posebnu liniju za proizvođače mlijeka, s kamatom 0,1 posto, i očekujemo da će, uz program ruralnog razvoja i izravne potpore, to biti dodatni poticaj poljoprivrednicima, poručio je Tolušić.
Na pola proračunskog razdoblja Hrvatska je iz fondova EU povukla samo 7,5% novca Ugovaranje projekata po županijama treba balansirati, rekao je premijer Plenković