Amerika nam ne ukida vize jer se boji ilegalnog useljavanja
Američke vlasti odbijaju sve naše građane koji nemaju jako financijsko zaleđe
Najviše iseljavanja bilo je 2006. kada je iz RH u SAD otišlo 212 osoba. Lani je usljeničku vizu dobilo samo osam hrvatskih građana
Ekonomski, a ne sigurnosni razlozi glavna su prepreka ukidanju viza hrvatskim građanima za Sjedinjene Američke Države. Hrvatske građane koji podnose prijavu za vizu za SAD-a odbijaju više, ne zato što ih smatraju sigurnosnom prijetnjom, već zato što američke vlasti zaključe da nemaju dovoljno jako financijsko zaleđe, da nemaju stalan posao ili pak dugoročno riješeno stambeno pitanje, pa postoji rizik da bi se turistički odlazak mogao pretvoriti u traženje posla i ilegalno useljavanje, doznaje se. Ukupni broj odbijenica na godišnjoj razini nije prevelik – godišnje se odbije oko 400 aplikacija, ali je indikativno da su većinu njih podnijeli hrvatski građane koji žive u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Najmanja stopa odbijenica
Kako bi neka država ušla u bezvizni program sa SAD-om, potrebno je na godišnjoj razini spustiti stopu odbijenih prijava na najmanje tri posto. Novi podaci američke vlade za 2017. pokazuju kako je u toj fiskalnoj godini zabilježena najmanja stopa odbijenica od 2012. i ona sada iznosi 5,1 posto. Za usporedbu, u 2016. stopa odbijenica je bila 6,78 posto. No iako je smanjena, nije dosegla željenih tri posto. Političke i sigurnosne kriterije za ukidanje viza Hrvatska je ispunila još 2011. potpisivanjem Sporazuma o unapređivanju suradnje u sprečavanju i borbi protiv teškog kriminala. Činjenica da su ekonomski razlozi glavna prepreka – što su podaci do kojih smo došli neslužbenim putem – upućuje na to da je iza nas period kad su prepreka ukidanju viznog režima predstavljale hrvatske (lažne) putovnice izdane muslimanskim ekstremistima i pripadnicima kriminalnog miljea iz susjedstva. Iako je još za mandata Kolinde Grabar-Kitarović kao velepo- slanice u Washingtonu iz tog diplomatskog sjedišta dolazio prijedlog da se Hrvatska pozabavi analizom odbijenih viza kako bi se službeno utvrdilo što koči ulazak u bezvizni režim, on nije bio prihvaćen. No sada je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović za boravka u SAD-u na sastanku u Ministarstvu domovinske sigurnosti dogovorio da se krene u takvu analizu kako bi se moglo aktivno raditi na smanjenu odbijenica. Neke države koje trebaju vizu za SAD, primjerice Rumunjska, provele su informativnu kampanju u kojoj objašnjavaju tko ima, a tko nema šanse dobiti vizu. U Hrvatskoj je pak kampanju “Do vize bez šize” pokrenulo američko veleposlanstvo u Zagrebu. Građane također redovito pozivaju da u razgovoru s konzulom uživo, preko društvenih mreža, postave pitanja te dobiju odgovore o prijavama za vize. Usporedo s bilateralnim rješavanjem viznog problema, Hrvatska radi i s Europskom komisijom kako bi izjednačili prava građana EU.
Ne žele vizni rat
Naime, uz Hrvatsku, samo još građani Poljske, Rumunjske, Bugarske i Cipra trebaju vizu sa SAD. Iako Europski parlament traži od EK da zbog diskriminacije građana EU nametnu mjere reciprociteta građanima SAD-a te nekim kategorijama građana uvedu vize, Komisija nije sklona započinjati vizni rat koji bi, uz političke probleme, donio štetu od više milijuna dolara te se oslanja na pregovore. Usto, nisu ni države čiji građani još trebaju vize za protumjere – Poljska se protivila, a i Hrvatska je stava da je bolje te probleme rješavati razgovorom, bilateralno i uz Komisiju. Koliko zapravo hrvatski državljani putuju i iseljavaju se u SAD? Broj izdanih neimigrantskih viza koje dopuštaju boravak u SAD-u do 90 dana, ali ne i rad, godinama je stabilan i kreće se između 16.000 i 17.000. Lani je izdano 16.440, 2016. 16.939, godinu dana prije 16.373 neuseljeničkih viza. Broj imigrantskih viza relativno je mali – lani su 104 hrvatska državljana dobila vizu za legalno useljavanje, a godinu dana prije njih 129. Najviše iseljavanja bilo je 2006. kad je tim putem u SAD otišlo 212 ljudi. Od useljeničkih viza, najviše je izdanih za spajanje obitelji, dok je broj viza koje se odobravanju zbog posla izuzetno mali. Lani je samo osmero hrvatskih državljana dobilo useljeničku vizu jer su američke vlasti zaključile da trebaju radnike i stručnjake tog profila, godinu dana prije njih četvero, a 2015. samo je jedna osoba legalno otišla u SAD radi posla.
Iz EU, osim Hrvatima, viza za SAD treba i Rumunjima, Poljacima, Bugarima te Cipranima
Broj neimigrantskih viza koje dopuštaju boravak do 90 dana godinama je stabilan