U svakodnevnoj prehrani obratite pozornost na ova ulja

KOKOSOVO ULJE

Kokosovo ulje se poput drugih biljnih ulja može koristiti u pirjanju i pečenju povrća, mesa i ribe, no u pripremljenoj hrani prisutan je okus kokosa. Također se kokosovo ulje može koristiti u pripremi kolača umjesto maslaca i margarina, a njime se može obogatiti i jutarnja zobena kaša ili voćni smoothie.

ULJE KONOPLJE

Novija istraživanja upozorila su i na sadržaj lignana, biljnih sterola i brojnih drugih biološki aktivnih spojeva u ulju konoplje. Budući da je uzgoj i proizvodnja konoplje kao uljarice tek u samim začecima, dostupnost i kvaliteta proizvoda još imaju puno prostora za poboljšanje.

REPIČINO ULJE

Uljana repica originalno potječe s Mediterana i sjeverne Europe, a botanički pripada porodici krstašica, s kupusom, keljom... Zbog izvrsne stabilnosti na visokim temperaturama repičino je ulje pogodno za pečenje, prženje, čak i u fritezi, kuhanje, a može se dodavati i u hladna jela poput salata.

SEZAMOVO ULJE

Dobiva se od sjemenki sezama, a može se opisati kao tamno, gusto i aromatično ulje s orašastom aromom. Značajka ulja je da unatoč visokom sadržaju nezasićenih masti koje su lako kvarljive, može stajati na sobnoj temperaturi. Može se koristiti u kuhanju, ali nije pogodno za prženje.

LANENO ULJE

Laneno ulje dobiva se iz sjemenki lana. Zbog bogatog sadržaja nezasićenih masnih kiselina valja imati na umu kako je laneno ulje lako kvarljivo, stoga se treba čuvati u tamnim posudama u hladnjaku. Nije preporučljivo kuhati s lanenim uljem, već se savjetuje dodati ga u hranu koja je već termički obrađena.

MASLINOVO ULJE

Sastav masnih kiselina u maslinovu ulju sličan je profilu masti u majčinu mlijeku te je ujedno pogodno za prehranu dojenčadi i male djece. Zbog kemijskog sastava stabilno je i na višim temperaturama te je, suprotno uvriježenim predrasudama, pogodno za kuhanje, pečenje i prženje.