Inženjerka koja pokazuje da svijet stanuje i u Hrvatskoj
Andrea Knez Karačić, IT stručnjakinja, organizatorica konferencije Žene u podatkovnoj znanosti
Andrea Knez Karačić, inženjerka računarstva, pokrenula je konferenciju Žene u podatkovnoj znanosti koja se održava 8. ožujka u Zagrebu
Women in Data Science ili Žene u podatkovnoj znanosti naziv je konferencije koja će se održati 8. ožujka u Zagrebu. Radi se o konferenciji koju je i izvorno pokrenula Judy Logan sa sveučilišta Stanford, gdje se redovito i održava, a za domaću “franšizu”, prvu po redu, odgovorna je Andrea Knez Karačić, inženjerka računarstva koja se uz podršku agencije Wanderlust Events odvažila na ovaj korak. – Odlučila sam pokrenuti ovu konferenciju jer odgovara mojim osobnim ciljevima – učiti, napredovati i motivirati druge da čine isto – odlučno nam tvrdi Andrea Knez Karačić, tridesetogodišnja IT stručnjakinja koja kao softverska inženjerka radi u Rimac Automobilima. – Cilj je konferencije prije svega predstaviti postignuća domaćih inženjera u području podatkovnih znanosti. Upravljanje podacima i donošenje pametnih odluka te predviđanja na osnovi nekih podataka postalo je jedno od glavnih područja djelovanja svih velikih kompanija iz svijeta bankarstva, energetike, obrazovanja i mnogih drugih. Želimo pokazati da se i u Hrvatskoj može raditi na zanimljivim projektima te da ne zaostajemo za drugim zemljama u tom pogledu. Uz to želimo potaknuti buduće inženjerke, koje možda nisu sigurne da je ovo područje ili generalno IT nešto u čemu se mogu pronaći, da se usude uhvatiti u koštac s problemima koje podatkovna znanost pokušava riješiti – kazuje Andrea i dodaje kao bi voljela da posjetitelji s konferencije odu s pravim dojmom i mnogo informacija te pomisle: “Wow, ovo se sve odvija u Hrvatskoj.” U organizaciji, uz Andreu kao ambasadoricu konferencije, veliku ulogu imaju i Marija Augusti- nović i Marina Antonija Premec, suvlasnice agencije Wanderlust Events, koja ima iskustva u organizaciji različitih događanja. Ne može se ne primijetiti da je konferencija na Dan žena i da ima simboličku vrijednost, ističu organizatorice. Naime, Stanfordova konferencija Women in Data Science održava se 5. ožujka. Pravilo te je konferencije da se lokalni događaji moraju održati unutar dva tjedna od originalne konferencije. – Budući da je u to vrijeme Dan žena, odlučile smo se tako i simbolički žene staviti u prvi plan – objašnjavaju organizatorice i naglašavaju: – Nismo osobe koje se zamaraju nekim kvotama i općenito smatramo da je uvođenje obaveza vezanih uz jednak broj muškaraca i žena promašeno jer uvijek ostavlja nekakav čudan osjećaj je li netko tu zapravo svojim zaslugama ili je tu samo da zadovolji formu. Ono što želimo jest da pobudimo želju u ženama da se odvaže ući u sve gospodarske niše i izbore se ravnopravno za svoje mjesto. Želimo da se svakoga vrednuje samo po onome što pridonosi firmi, školi
Kako je to kad žene preuzmu kontrolu i organiziraju IT konferenciju, provjerite 8. ožujka
ili zajednici, a ne po tome kojeg je spola, statusa ili pak na temelju članstva u nekoj političkoj stranci. Duboko su uvjerene da je to jedini ispravan način da se društvo razvija u pravom smjeru. Kada marljivi ljudi uspiju doći do najviših pozicija, onda će i drugi težiti istim ciljevima bez želje za prečacima, ističu tri mlade žene koje su se usudile za početak organizirati konferenciju, no – kažu – ambiciozne jesu. – Hoće li sljedeći cilj biti nova konferencija ili nešto posve drugačije, to ćemo vidjeti. No, svakako znam da će, nakon ovog, ponovno doći neki novi ambiciozni cilj. Ne vodim se ambicijama zacrtanima u kamenu. Volim učiti nove stvari, trudim se napredovati osobno i profesionalno i sve što naučim volim dijeliti s drugima. Najveća mi je ambicija činiti okruženje oko sebe na bilo koji način boljim. Prijateljica mi je prije nekoliko dana rekla: “Obožavam kada govoriš o tome što radiš. Ne razumijem se u programiranje uopće, ali kada razgovaram s tobom, poželim isti tren početi to raditi“– kaže nam Andrea Knez Karačić i tvrdi da je njena ambicija potaknuti upravo takve osjećaje u ljudima, i to ne samo u kontekstu posla i programiranja. Kada se radi o hrvatskom društvu i generacijskim obilježjima, Andrea Knez Karačić, kaže: Puno se govori o milenijcima, više u negativnom nego pozitivnom kontekstu, no smatram da ne možemo stavljati ljude u kutije samo zbog godina u kojima su rođeni te da u svakoj generaciji postoje različiti pojedinci. Ono što bih svakako spomenula kao prednost naše generacije mogućnost je edukacije i informiranja. U današnje vrijeme internet čini sve informacije puno dostupnijima i edukacija je postala stvar izbora, ne samo mogućnosti. Ljudima treba dati otvorene ruke te im uz kvalitetno mentorstvo omogućiti da razviju vlastiti potencijal do maksimuma. Područje u kojem će se čovjek razvijati nije nužno najbitniji dio cijele priče. Ako imate vrhunske inženjere, vrtlare, bankare i vozače kamiona, cijelo će društvo upasti u pozitivnu povratnu vezu te će razvoj cijelog društva biti neupitan – smatra Andrea Knez Karačić, diplomirana FER-ovka koja radi u svjetskoj tvrtki Rimac. Što se tiče politike, prati je toliko da bude informirana, a svoje vrijeme više usmjerava na praćenje kvalitetnih kompanija, zajednica i pojedinaca. – Kada se spominje napredak hrvatskog društva, mislim da ima niz pozitivnih primjera i jedan je od ciljeva ove konferencije pokazati ih. To je prilika da, uz svu negativnost koju slušamo, pokažemo ljudima u Hrvatskoj koliko fenomenalnih firmi ovdje postoji te da uza sve probleme jednakosti žena o kojima se priča pokažemo žene koje su stručne i znaju te teže ostvarenju svojih ciljeva. Da uz sve kritike našeg školstva pokažemo da ne zaostajemo za svijetom po pitanju znanosti. Cilj nam je pokazati da i ovdje ima mjesta i da se može te da se ne mora nužno iseliti u drugu državu da biste uspjeli – kazuje Andrea koja se nije ni planirala seliti jer za IT-jevce je Hrvatska doista dobra, a važno je, smatra, i učiniti sve da bude još bolja. Vratimo se konferenciji koja se bavi podatkovnom znanošću, radi se o interdisciplinarnom području čiji je glavni zadatak crpljenje informacija i znanja iz podataka bilo da oni dolaze u strukturiranom ili nestrukturiranom obliku. – To je područje koje obuhvaća velike količine podataka, statistiku, računalnu znanost, klasifikaciju, rudarenje, strojno učenje, vizualizaciju podataka te sve što je vezano uz izvlačenje znanja iz podataka. Iako je podatkovna znanost popularizirana zadnjih nekoliko godina, ona se koristi već više od 30 godina. Najveći izazov je kako iz velike količine prikupljenih podataka dobiti bitne informacije. Podaci sami po sebi ne znače puno, no uz prava pitanja i analizu daju i vrijednost, ukazuju na trendove i potencijalne prilike te pomažu pri donošenju ispravnih odluka – objašnjava Andrea i dodaje: – Podatkovna znanost nema svoje prednosti i mane sama po sebi, već ih određuju okruženja koja je koriste. Kao što se ne možete pouzdati u samo jedan izvor pri izvještavanju s nekog događaja, tako i podatkovnu znanost ne smijemo smatrati rješenjem za sve. Potrebno je koristiti razna multidisciplinarna znanja kako bi se podaci koje dobijemo mogli kvalitetno interpretirati i donijeti zaključci koji odgovaraju kontekstu u kojem se oni analiziraju. Primjere podatkovne znanosti možemo vidjeti svuda oko sebe. Ako smatrate da je podatkovna znanost samo generiranje personaliziranih reklama na web-stranicama, dođite na konferenciju i uvjerite se u širinu korištenja podatkovne znanosti u raznim područjima.
Ne zamaramo se kvotama, svakoga treba vrednovati samo po onome što pridonosi firmi, školi ili zajednici