ČETVRTI KVARTAL
Neugodno iznenađenje za Vladu: BDP rastao manje od 2 posto?
Nakon što je 2016. godine zadnji kvartal rastao 3,5%, Ekonomski institut očekuje da je do kraja 2017. rast usporio na manje od 2% Premijer Plenković i njegov ministar financija Zdravko Marić sutra mogu očekivati novi hladan tuš koji će doći s objavom podatka o kretanju BDP-a u zadnjem kvartalu 2017. godine. Ekonomski institut procjenjuje da je u zadnjem kvartalu 2017. godine stopa rasta BDP-a usporila na samo 1,9 posto, što bi, pokaže li se točnim, bilo veliko usporavanje i vraćanje na stope koje smo imali prije sredine 2015. godine. U četvrtom kvartalu 2016. BDP je porastao 3,5%, tako da bi pad ispod 2 posto bio neugodno iznenađenje za Vladu.
Cvate samo turizam
Hoće li četvrti kvartal donijeti loš preokret, nije posve sigurno ni osmero makroekonomista koji sudjeluju u redovitoj Hininoj anketi. Najpesimističniji među njima očekuju rast od 2,1%, no ima i onih koji vjeruju da će DZS sutra objaviti brojku od solidnih 3,2 posto kvartalnog rasta! Dostupni podaci sugeriraju da je pred kraj godine ponestalo goriva koje je guralo ekonomiju iznad stopa od tri posto, a jedino bi nas takav rast, izračunao je regionalni direktor Svjetske banke Arup Banerji, za devet godina izjednačio s današnjom Slovačkom, ili za 26 godina s današnjom Austrijom! Kada bi gospodarstvo usporilo prema 1,3 posto rasta, blizu njegove potencijalne stope, za hvatanje trenutačne razine dohotka u Slovačkoj trebala bi 21 godina, a Austrije 58 godina, naveo je Banerji u intervjuu Poslovnom dnevniku te, dakako, podsjetio premijera na obećanje da će 2018. godina biti godina reformi. – Desezonirani podaci upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje BDP u zadnja tri mjeseca 2017. godine pao za 0,8%. Uzmu li se u obzir prethodna tromjesečja kada su stope rasta realnog BDP-a iznosile 2,6, 3,0 i 3,3%, očekujemo da je u cijeloj 2017. BDP mogao porasti za 2,7 posto – ističe Marina Tkalec, istraživačica Ekonomskog instituta koji je razradio svoj prognostički indeks CEIZ. Pokaže li se ta procjena točnom, bilo bi to pola postotnog poena niže od očekivanja i hrvatske Vlade i Europske komisije. Što je u zadnjem kvartalu 2017. krenulo tako loše da bi moglo ugroziti, računalo se, siguran tri- postotni rast? Prema podacima, sve osim turizma! Usporili su trgovina na malo i osobna potrošnja, izvoz je i dalje solidno rastao, ali nadjačao ga je uvoz, pala je industrijska proizvodnja, investicija je bilo manje nego 2016., a ispuhao se i efekt poreznog rasterećenja plaća. – Indeks je u sva tri zadnja mjeseca 2017. godine zabilježio smanjenja vrijednosti u odnosu na prethodni mjesec, što upućuje na usporavanje ekonomske aktivnosti – ističe Ekonomski institut. Sličan nalaz hrvatskog gospodarstva napisali su i na Ekonomskom fakultetu, no u nizu nepovoljnih signala povoljan je taj da se usporavanje nije prelilo na tržište rada. Potražnja za radnicima raste, a nakon niza godina dominacije prekarnog rada, koji kod nas karakterizira masovno zapošljavanje na nekoliko mjeseci, gotovo se izjednačila ponuda ugovora na neodređeno s ugovorima na određeno vrijeme. Nakon što su iz podataka o broju zaposlenih, odnosno broju mirovinskih osiguranika, isključili utjecaj sezone, istraživači Ekonomskog fakulteta izračunali su da je krajem siječnja ove godine bilo 1,509 milijuna zaposlenih – tri tisuće više nego mjesec prije, čime je zaposlenost došla do najviše razine od svibnja 2010. godine. No, istraživač Ekonomskog fakulteta Tomislav Globan podsjeća na to da Hrvatska još uvijek ima 110 tisuća zaposlenih manje u odnosu na vrhunac zabilježen krajem 2008. godine.
Više oglasa za posao
Nažalost, manje je i stanovnika, što se i te kako osjeća na tržištu rada gdje je iz mjeseca u mjesec sve više oglasa za zapošljavanje. U siječnju 2018. bilo je 42% više nego u siječnju 2017., navodi Ekonomski institut, a i te je godine broj oglasa za zapošljavanje porastao za trećinu u odnosu na 2016. te 14 posto u odnosu na pretkriznu 2007. godinu.
Hrvatska još uvijek ima 110 tisuća zaposlenih manje u odnosu na vrhunac 2008.