Tri mjeseca protiv mene se vodila orkestrirana hajka. A sad o meni – ništa

Poštovanje starijih i pristojnost, to su vrijednosti još iz stare Grčke kojih se držim. Možda se svijet mijenja, ali u paklu nitko dobro ne živi, pa ni vrag. Volim raditi i još se osjećam dovoljno mlad za to

Intervju s Damirom Borasom, starim i novim rektorom Sveučilišta u Zagrebu, bili smo dogovorili mjesec dana prije prošlotjednih izbora za tu funkciju. Međutim, on je ostao dosljedan u svojoj odluci da ne nastupa u javnosti prije izbora. Osobno sam bio zadovoljan njegovom odlukom, jer što god da bih ga tada pitao, svakom bi bilo slobodno to protumačiti kao sudjelovanje u rektorskoj predizbornoj kampanji, na ovoj ili onoj strani. Ovako je ispijanje “rektorove kave” s rektorom Damirom Borasom i razgovor u rektoratu, koji je ostao isti kao i za njegova prethodnika, mogao biti puno opušteniji. Počeli smo ga, ipak, pitanjem o stupanju na časnu dužnost prije četiri godine i riječima zbog kojih su se na nj sručile prve kritike. Jesu li vaši problemi s dijelom javnosti, sveučilišne i opće, počele spominjanjem zalaganja za “biblijske vrijednosti”? Uvijek sam imao dobre odnose sa svim nacionalnim i vjerskim zajednicama, od romske, preko islamske do pravoslavne, kao i s oba zagrebačka rabina, a pomogao sam i uvođenje judaistike na Sveučilište. Kad sam bio izabran, želio sam nešto reći o kršćanskim vrijednostima kao temelju Europe. U tom kratkom vremenu koje sam imao da se saberem prije govora, shvatio sam da bi se zbog isticanja kršćanskih vrijednosti neki mogli osjetiti isključenima. Zato sam spomenuo biblijske vrijednosti, a nije mi ni na kraj pameti bilo da bi Bibliju, kao jednu kulturnu i kulturološku vrijednost, itko mogao shvatiti kao simbol nekakva isključivog vjerničkog ili vjerskog ponašanja ili sustava. Međutim, moram reći ovo: ja sam uvijek, već i na Filozofskom fakultetu, imao uvijek iste ljude kao oporbu. A sada se dogodila toliko golema kampanja protiv mene, što ja ne mogu razumjeti. Ali ona je na kraju bila kontraproduktivna, što se vidjelo i na rezultatu. Zašto ste odlučili ne govoriti u javnosti prije izbora? Zato što je moje iskustvo bilo da su se moje riječi u medijima izokretale na najnevjerojatnije načine. Tako je bilo i u slučaju tužbe protiv studenta. Tada su novine izrijekom pisale da je uprava jednog fakulteta provalila u prostorije Državnog hidrometeorološkog zavoda, što nije bilo točno. Tražili smo ispravak u jednim novinama koje su to odbile, nakon čega je advokat morao po zakonu tužiti. Ja sam to povukao, ali stoji i dalje činjenica da su to bila izokretanja koja nikome ne koriste. Unutar Sveučilišta mogu se čuti pritužbe na članove Senata koji u kuloarima govore protiv vas, a onda su ipak za vas glasali zbog interesa. To bi možda i moglo stajati da se o meni glasalo javno. Ja sam za sve svoje odluke na Senatu dobivao otprilike toliko glasova. Protiv je uvijek jedna mala manjina i ja sam vrlo ponosan da sam dobio takvu potporu. Na Filozofskom fakultetu imali ste pobunu i zbog predložene suradnje s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Kako sada na to gledate? Mislim da su obrazloženja i motivi tog otpora bili nazadni. I tada kao izabrani rektor ja sam morao zastupati i štititi sve fakultete. Na KBF-u su rekli da će ponuditi dvopredmetni program koji bi bio otvoren tako da se drugi dio studira na Filozofskom fakultetu. To nije bio presedan. Slične smo programe na FF-u već imali za Dramsku i Muzičku akademiju i ja sam prepisao te ugovore i unaprijedio ih na način da se tih dvadesetak studenata, koji bi došli s KBF-a, ne mogu upisati kamo god žele, nego ih se mora po jednog ili dva rasporediti na različite dvopredmetne grupe. To je sve lijepo prihvaćeno, uz nekih pet-šest suzdržanih glasova, na zadnjoj sjednici koju sam vodio kao dekan, da bi nakon godinu dana počeli protesti protiv toga. Čini mi se da ni tadašnji dekan nije baš najspretnije vodio cijelu stvar. Ali, ne mogu sadašnji studenti zabranjivati pristup budućima zato što drukčije misle. A na argumente načina zapošljavanja ja odgovaram da Sveučilište nije zavod za zapošljavanje. Na što točno mislite kada kažete da su motivi otpora nazadni? Nisu demokratski. Svatko ima pravo na studiranje. Ako se u demokraciji ne slažete s nekim rješenjima, možete doći na vlast i promijeniti ih. Ja sam uvijek bio čovjek zakona i uvijek ću se pridržavati zakona. Ali, za razliku od studenata glazbe ili glume, iza studenata KBF-a stoji jedna snažna institucija – Katolička crkva. Smatrate li da je njezino ponašanje barem djelomično krivo za animozitet izražen na FF-u prema studentima KBF-a? Ne bih ulazio u to tko prema kojoj opciji ima animozitet. Ti studenti su hrvatski državljani i imaju pravo studirati ako su zadovoljili upisne kriterije na oba fakulteta.

Razočaralo me što neki, za čija sam se mjesta svojedobno stvarno bio izborio, sada zbog ideoloških razloga govore protiv mene, a bez pravih argumenata

Što za vas znači pojam sekularna država? Sekularna država znači da vjerske organizacije moramo prihvatiti i kao društvene, ali to isto znači da nikakvi svjetonazori ne mogu i ne smiju utjecati na obrazovanje koje mora biti i politički neutralno. Ako recimo predajete teoriju religije, to znači da morate reći da ima i onih koji vjeruju i onih koji ne vjeruju. Nijedan svjetonazor ne smije se niti skrivati, niti na silu nametati i provoditi. Sekularno znači da religija ne smije utjecati na politiku ni na Sveučilište. Kao što ni političke organizacije ne bi smjele imati utjecaj na Sveučilište. Kako objašnjavate zatvaranje izbornog procesa i sjednica Senata za javnost? Tu je javnost obmanjivana s mnogo neistinitih tvrdnji. Nikada do

Nacionalni identitet jako je važan, ali s njim moramo biti i oprezni. Nema apsolutnog pripadanja naciji. Svi smo mi Europljani i malo tko je “čisti Hrvat”