DO 2022. GODINE OBNOVIT ĆEMO 160 PRUŽNIH PRIJELAZA
Predsjednik uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić najavljuje novi ciklus modernizacije željezničko-cestovnih prijelaza, ali i velika ulaganja u pruge
U modernizaciju 160 željezničko-cestovnih prijelaza HŽ Infrastruktura će do 2022. uložiti 200 milijuna kuna
HŽ Infrastruktura pod povećalo javnosti dođe svaki put kad se dogodi nesreća na željezničko-cestovnom prijelazu (ŽCP). O tome što HŽI poduzima za sigurnost ŽCP-ova te o ulaganjima u željezničku infrastrukturu razgovarali smo s predsjednikom uprave HŽI-ja Ivanom Kršićem.
Koliko je od ukupno 1500 željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP) identificirano kao crne točke i zašto su opasni?
Svi ŽCP-ovi u Hrvatskoj, njih 1513, osigurani su sukladno zakonskim propisima. Od ukupnog broja pružnih prijelaza 388 ih je osigurano signalno-sigurnosnim (SS) uređajima i polubranicima. Pet je pružnih prijelaza identificirano kao crne točke. Radi se o prijelazima na kojima je u posljednjih sedam godina zabilježeno najviše nesreća. Iako su neki od tih prijelaza opremljeni najvišom razinom osiguranja, nesreće se, nažalost, opet događaju. Lani je od ukupno sedam nesreća s tragičnim ishodom, njih šest bilo na prijelazima sa SS uređajima. Godišnje bilježimo više od 500 lomova branika i polubranika. Uzroci nesreća su različiti, no ti pokazatelji govore nam da bi svi sudionici u prometu morali više voditi računa o poštovanju prometne signalizacije i propisa jer ako to izostane ili se krši, tehnologija sama po sebi ne može biti jamac sigurnosti.
Koliko se često kvari signalizacija na prijelazima i na koliko njih, što je uzrok tim kvarovima?
Uzorci kvarova su različiti, to ovisi o tipu SS uređaja. No, čim se kvar dogodi, automatski stupa na snagu posebna regulacija prometa na prijelazu na kojem je uređaj privremeno u kvaru. Strojovođe vlakova na dionici ŽCP-a dobivaju nalog da prije prijelaza stanu, daju zvučnu signalizaciju i tek potom najmanjom mogućom brzinom (oko 5 km/h) prijeđu prijelaz.
Koliko godišnje HŽI ulaže u opremanje ŽCP-ova?
Kontinuirano radimo na poboljšanju osiguranja pružnih prijelaza. Tako je u protekle dvije godine uloženo oko 35 milijuna kuna u modernizaciju 33 ŽCP-a. U 2018. u planu je osuvremenjivanje 50 pružnih prijelaza, za što je iz kredita Svjetske banke osigurano 68 milijuna kuna. U prvoj polovini ove godine planira se u promet pustiti 21 modernizirani prijelaz. HŽI će ove godine svojim sredstvima financirati i modernizaciju 15-ak dodatnih prijelaza u što ćemo uložiti 16,5 milijuna kuna. Pripremljen je i nacionalni program rješavanja ŽCP-ova za razdoblje od 2018. do 2022. To je strateški dokument koji će služiti kao podloga za prijavu za novac iz fondova EU. Planiramo novcem iz fondova EU modernizirati oko 100 prijelaza do 2023. godine. Ukupna je vrijednost tih radova otprilike 150 milijuna kuna. Trenutačno razgovaramo o 200 milijuna kuna koje bismo potrošili na modernizaciju ŽCP-ova. Taj bi nam novac omogućio modernizaciju 160 prijelaza do 2022. godine.
Koliko je HŽI dosad osigurao sredstava iz fondova EU i za koliko projekata trenutačno priprema aplikacije?
HŽI je najveći korisnik sredstava europskih fondova i financijskih instrumenata na području prometa u Hrvatskoj. Dosad je iz fondova EU ugovorio sufinanciranje 23 projekta. Od toga je u sklopu instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility – CEF) zaključeno devet ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte ukupne vrijednosti od gotovo tri milijarde kuna od kojih je većina locirana na hrvatskom dijelu mediteranskog koridora transeuropske prometne mreže (TEN-T), primjerice rekonstrukcija postojećeg i gradnja drugog kolosijeka između Križevaca i Koprivnice (2,2 milijarde kuna).
Koji su radovi koje financira EU trenutačno u tijeku?
Trenutačno se grade dva projekta sufinancirana europskim nocem u ukupnom iznosu od otprilike milijardu i 700 milijuna kuna. Projekt obnove postojećeg i gradnje drugog kolosijeka na dionici Dugo Selo – Križevci i gradnja nove pruge na relaciji Gradec – Sv. Ivan Žabno koja bi u promet trebala biti puštena potkraj ljeta ove godine.
Koji će radovi početi ove godine?
Ove godine još planiramo raspisati natječaje za radove u iznosu od gotovo tri milijarde kuna. To su elektrifikacija dionice Vinkovci - Vukovar, gradnja drugog kolosijeka od Križevaca do granice s Mađarskom i terminal Zagrebačko pristanište u Luci Rijeka. Od većih projektiranja planiramo ovih dana raspisati natječaj za projektiranje dionice Okučani Vinkovci i Oštarije - Škrljevo. Krećemo i s obnovom dionice Savski Marof - Zagreb. Vrijednost tih radova je oko 300 milijuna kuna, od čega će se 200 milijuna kuna osigurati iz kredita Svjetske banke, a 100 milijuna iz naših sredstava. Iz proračuna će nam biti osigurano i dodatnih 600 milijuna kuna za manje investicijske projekte koje ne možemo financirati iz europskih fondova.
CRNE TOČKE Pet je pružnih prijelaza identificirano kao crne točke. Na njima je u posljednjih sedam godina bilo najviše nesreća