Za izmjene Izbornog zakona RH i Srbija, Izetbegović protiv
Iako službeno nije uopće bilo tema trilaterale Hrvatske, Srbije i BiH održane jučer u Mostaru, pitanje izmjena Izbornog zakona u toj zemlji pokazalo se kao mjesto potpunog prijepora bošnjačke i hrvatske strane u toj zemlji.
“Prijatelji, ne možete pomoći”
No, popraćeno je pozivima čelnika Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i Srbije Aleksandra Vučića da provedba ovoga pitanja mora zajamčiti jednakopravnost triju konstitutivnih naroda, što u suštini traže bh. Hrvati nakon presude Ustavnoga suda koja im ide u prilog. No, tako ne misli bošnjački lider Bakir Izetbegović koji je istaknuo kako je ovo unutarnje pitanje BiH, čime je odbacio mogućnost da prvi susjedi, Hrvatska i Srbija, koji su i potpisnici Daytonskog mirovnog sporazuma mogu pomoći. – Ja se nisam htio upuštati u analizu toga pitanja jer ga smatram unutarnjim pitanjem BiH. I ne bih rekao da nam tu nešto danas mogu pomoći prijatelji iz Zagreba i Beograda – rekao je Izetbegović. Suština presude Ustavnog suda jest da se omogući Hrvatima, koji su tri i pol puta manje brojni od Bošnjaka, da mogu neometano birati svoje nacionalne predstavnike – izaslanike u Domu naroda, te člana Predsjedništva bez mogućnosti da ih preglasavaju Bošnjaci. Sve bošnjačke stranke protive se, međutim, tome i žele zadržati mogućnost dominacije.
Strategija za proširenje
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako treba sačuvati jednakopravnost triju naroda što je temelj Daytonskog sporazuma i ustava ove zemlje. – Ističem to načelo konstitutivnosti i jednakopravnosti sva tri naroda kako je to utemeljeno u Daytonskom sporazumu. Najgora je moguća opcija da međunarodna zajednica nameće BiH rješenja. Najbolji put za BiH i prema EU, u kojoj će se jednoga dana mijenjati i ustav je da se ide prema konsocijacijskom modelu koji nije stran državama EU. A to je ravnoteža kolektivnih i individualnih prava – rekla je Grabar-Kitarović. Sudionici trilaterale u Mostaru susreli su se kako bi otvorili razgovore o pitanjima koje je Europska komisija stavila u agendu nedavne strategije za proširenje. Najznačajnija su pitanja razgraničenja, ekonomske suradnje, demografija ... BiH je čak bila predložila zajedničku izjavu kojom bi se uveo moratorij na izjave o prošlosti, jačanje ekonomske i sigurnosne suradnje. No, predsjednici nisu željeli staviti potpise na tu platformu.
Predsjednici nisu željeli potpisati predloženu platformu o moratoriju na izjave o prošlosti