Hrvatska dobiva 39 generala mimo predsjednice
Ako se usvoji zakon, novi general postat će Ante Kotromanović, ali ne i Mile Dedaković
Wallenberg je dobro upoznat s kvalitetom hrvatskih softverskih inženjera. Upravo je njihov nedostatak usko grlo švedske privrede Švedski će Saab s kompanijom Ericsson Nikola Tesla otvoriti novi softverski centar u Hrvatskoj. Prema prvim informacijama, centar će zapošljavati nekoliko stotina inženjera. Usto, Hrvatskoj se nudi konkretna pomoć i ekspertiza, odnosno stručni timovi, u razvoju znanstvenog parka koji bi – po švedskom modelu – okupljao akademsku zajednice i biznis. U oba projekta uložit će se 50 milijuna eura kroz deset godina. Najavio je to jučer Marcus Wallenberg, glava imućne i poznate dinastije Wallenberg i čovjek koji uz upravljanje zakladom sjedi u nadzornim odborima većine švedskih multinacionalnih kompanija. Obiteljski konglomerat, građen stoljećima, a koji je početke imao u bankarstvu, da bi s vremenom prešli u industrijalce i društvene mecene, danas posjeduje značajne udjele u gotovo svim velikim švedskim industrijskim kompanijama, poput Ericssona, ABB grupe, Saaba, AstraZeneca, Stora Enso, Temasek Holdingsa. Vrijednost Wallenbergovih udjela u tim tvrtkama procjenjuje se na desetke milijardi eura.
Prošli slične probleme
Kako je rekao Wallenberg, Hrvatska je odabrana kao sjedište softverskog centar iz više razloga. Očito, i kroz kompaniju Ericsson Nikola Tesla dobro je upoznat sa situacijom u Hrvatskoj i kvalitetom softverskih inženjera, kao i njihovim konkretnim radom i inovacijama, ali i s problemima s kojima se Hrvatska danas susreće, a koji nisu bili nepoznati ni Švedskoj – odlaskom mladih ljudi. S druge strane, usko grlo švedske privrede predstavlja upravo mali broj softverskih inženjera. Prema najavama, centar bi zapošljavao inženjere iz Hrvatske, dok se ne razmišlja o uvozu radne snage iz drugih država. Projekt softverskog centra, ali i znanstvenog parka, jučer su izložili premijeru Andreju Plenkoviću, ministrici gospodarstva Martini Dalić te ministrici obrazovanja Blaženki Divjak. Dok je kod sovfterskog centra situacija “čista” jer je riječ o SAAB-ovoj investiciji, kod znanstvenog parka ključni su čimbenici ipak u Hrvatskoj. Razvoj takvog parka, koji bi okupljao akademsku zajednicu i biznis, ovisi i o spremnosti lokalne samuprave, no Šveđani su uvjereni kako su upravo takvi projekti – poput onog švedskog u Linholmenu koji zapošljava 24 tisuća ljudi – ključni za razvoj i transformaciju zemlje. Švedska, koja je danas u vrhu po razvijenosti i socijalnoj državi, također je prolazila kroz krize – primjerice, nakon propasti tekstilne industrije, pa potom i nakon problema u brodograđevnom sektoru, istih onih s kojima se susreće i Hrvatska. No inovacija i otvorenost novim idejama i tehnologijama zamijenila je – simbolički i doslovno – stare industrije pa je tako znanstveni park smješten upravo u starom brodogradilištu.
Politika i razvoj
Uz Marcusa Wallenberga, projekte je u Hrvatskoj predstavljao i zamjenik ministra poduzetništva i inovacija Niklas Johansson, pokazujući kako politika podržava ulaganja i razvoj. Na pitanje jesu li sovfterski centar i znanstveni park vezani uz lobiranje u hrvatskom vrhu za kupnju SAAB-ovih borbenih zrakoplova Gripen, Wallenberg odgovara da nisu i da ne ovise o rezultatima procesa izbora. Ponavlja kako postoji procedura odabra zrakoplova koji će Hrvatska kupiti i da za sada nemaju primjedbi na tijek procesa. Prije dolaska Šveđana, u nekim je medijima objavljeno kako dolaze s ponudama za ulaganja u hrvatske tvrtke Đuro Đaković, Gredelj i splitski Pomorski centar za elektroniku, no takvu potvrdu jučer nismo dobili. Iako već surađuju s nekim od tih tvrtki, primjerice Đurom Đakovićem, kažu da nisu iz tih kompanija dobili ponudu za ulaganja.
Centar bi zapošljavao inženjere iz Hrvatske, o uvozu radne snage se ne razmišlja Wallenberg ističe da ulaganja u Hrvatskoj nisu vezana uz kupnju švedskih Gripena