Europska unija nastojat će izboriti izuzeće od carina
počeo da nema njegove organizacije. Njegov sunarodnjak, predsjednik Brazila Michel Temer upozorio je da će svi veliki izvoznici čelika, od Brazila i Meksika do Njemačke i Indije, zajedno tražiti zaštitu WTO-a od carina, s obzirom na to da su prema postojećim ugovorima određene maksimalne carine do četiri posto. Tužbu WTO-u namjeravaju podići na visoku razinu zajedničkom akcijom prema SAD-u, nastojeći ga prisiliti na povlačenje poteza koji bi mogao prouzročiti veliku štetu. Procjenjuje se da bi samo ove carine mogle znatno usporiti rast BDP-a u svim zemljama koje su velike izvoznice, ali i u većini zemalja s jakom industrijom za više od jedan posto BDP-a, što bi moglo svijet dovesti korak bliže prema novom ciklusu recesije. Azevedo, naravno, pokušava smiriti uzavrele strasti i ističe kako vjeruje da će se spor riješiti pregovorima. Upozorio je također na činjenicu da protekcionizam u srednjem roku, a naročito u dugom roku neće dovesti do rasta ni u SAD-u. – Ideja da će se carinama zaštiti gospodarstvo i radna mjesta nema uporište u praksi jer domaću proizvodnju čini skupljom. Do 80 posto gubitaka radnih mjesta dolazi zbog novih tehnologija, a ne zbog globalne ekonomije – tvrdi Azevedo. Uporište je njegove teze i u rezultatima uvođenja carina u vrijeme administracije Georga Busha 2002., nakon čega je Amerika izgubila više od dvjesto tisuća zaposlenika.
Tri krucijalne pogreške
Trumpova politika “America first”, koja ga je vodila do odluke o nametanju carina, zapravo je dovela do zamjena teza, uvjereni su mnogi stručnjaci. Umjesto da zaštiti domaće tvrtke, on bi ih ovim postupkom mogao ugroziti, uvjereni su analitičari, a detaljno su objasnili tri krucijalne pogreške Trumpove ideje. Prva pogreška jest da će se uvođenjem carina na strane proizvode potaknuti građane na kupnju većih količina domaćeg proizvoda. Ona počiva na pretpostavci da će domaće tržište profitirati nudeći jeftiniju alternativu. Ipak, to može vrijediti samo za proizvode iste kvalitete, a to je vrlo teško postići i ne vrijedi u mnogim sektorima ekonomije. Naročito za automobile, gdje je pri izboru najvažniji ukus potrošača. Ako netko želi konkretni model BMW-a ili Mercedesa, nešto viša cijena tog automobila neće ga potaknuti da kupi jeftiniji američki automobil. Druga velika pogreška jest očekivati da će carine i bolja prodaja domaćih proizvoda potaknuti rast domaće ekonomije. Ako Amerikanci budu kupovali više domaćih proizvoda, a američke kompanije ostvarivale veće profite, zaključuje se da će doći do rasta zapošljavanja, a time i do rasta ekonomije. Međutim, na svako uvođenje carina zemlje koje su njima pogođene uvode protumjere koje pogađaju izvoznike. Kako je američko tržište okrenuto prema izvozu, to bi moglo snažno pogoditi mnoge sektore. Njemački institut IFO već je izračunao da bi uvoz iz SAD-a mogao biti smanjen za čak 72 posto. Rezultat takvog drastičnog pada izvoza mogla bi biti devastacija izvoznog sektora u SAD-u te gubitak milijuna radnih mjesta. Treća velika Trumpova pogreška jest pretpostavka da je trgovinski deficit koji SAD ostvaruje s Njemačkom isključivo loš za domaću ekonomiju. Trump je nekoliko puta isticao da europske tvrtke, a naročito njemačka ekonomija, cijede američke potrošače i ostvaruju ekstra profite od trgovinskog suficita, dok SAD od toga nema mnogo koristi. Točno je da SAD bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni s Europom, ali Amerika je u minusu još od 1970-tih, a njezina ekonomija konstantno raste i napreduje čak i više i brže od ostalih, pa je među ekonomi- stima podosta rasprave o tome ima li u slučaju ekonomije tako velikih razmjera trgovinski deficit negativan utjecaj. S druge strane, dugogodišnja kvalitetna suradnja s inozemnim tvrtkama inspirirala je mnoge proizvođače da otvore tvornice na području SAD-a, pa je tako njemačka automobilska industrija otvorila niz tvornica “preko bare”. Američka podružnica BMW-a veći je izvoznik automobila nego bilo koja američka tvrtka u industriji. Politika protekcionizma carinama pokazala se pogrešnom u nekoliko navrata, a nagli potezi poput ovoga na koji se Trump odlučio mogli bi izazvati dalekosežne negativne posljedice po američku ekonomiju, od kojih se neće moći brzo oporaviti, pa bi bilo najbolje da Trump povuče ishitrenu odluku. Europska unija nastojat će osigurati izuzeće od novih carina na čelik i aluminij koje je nametnuo SAD, poručili su povjerenici Europske komisije u raspravi s europarlamentarcima, u kojoj je više puta istaknuto da bi trgovinski rat SAD-a i EU štetio i jednoj i drugoj strani. Povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström rekla je kako vjeruje da je riječ o prikrivenoj protekcionističkoj mjeri te da misli kako u mogućem postupku pred Svjetskom trgovinskom organizacijom EU može pobijediti, ali treba izbjeći trgovinski rat. Povjerenica je naglasila da EU i SAD trebaju zajedno nastupiti prema zemljama koje imaju višak proizvodnih kapaciteta te se koriste “subvencijama i nepoštenom tržišnom praksom” te da u poslovnoj i političkoj zajednici postoji snažna želja da se to riješi.
U skupinu gubitnika svrstavaju se i američki farmeri koji dobar dio svojih proizvoda izvoze