Večernji list - Hrvatska

Zašto nitko ne sluša iskusnog Đuru Horvata iz Tehnixa?

- Željko Junković čitatelj iz Zagreba

Situacija s otpadom u gradu Zagrebu nakon niza izgubljeni­h godina još je uvijek na početku. Zagrebački holding i gradska uprava 2006. godine uzeli su u Londonu kredit od 300 milijuna eura za saniranje Jakuševca, spalionicu... Te 2006. godine 2018. bila je jako daleko. Međutim, evo mi smo u toj godini a još nemamo ni kante za kompost za koji niti ne znaju kuda će ga odvoziti, i evo baš sada se radi strategija i projektna dokumentac­ija kako ćemo to raditi u doglednoj budućnosti. Napravili su u gradu reciklažna dvorišta iako su to odložna dvorišta jer se u njima ništa ne reciklira već se samo odlaže. Nemamo nikakvu prerađivač­ku industriju za većinu, u budućnosti, recikliran­og otpada (osim plastike i papira) pa je upitan pojam cirkularne ekonomije. Evo, primjerice, glomazni otpad Zagrepčani mogu sami ako imaju prikolicu (koliko takvih ima?) dovesti u to odložno dvorište. Oni koji nemaju vlastiti prijevoz moraju čekati Čistoćin redovni odvoz glomaznog otpada dvaput godišnje ili angažirati privatne kombi prijevozni­ke. E, ali tada ne možete glomazni otpad odvesti u tzv. reciklažno dvorište jer se to smatra “komercijal­nim” prijevozom!? kamo se onda odvozi glomaznim otpadom u “komercijal­nom” prijevozu kojeg ste platili? Uglavnom taj glomazni otpad završi na onim lokacijama koje je grad specificir­ao kao divlje deponije i za čiju je sanaciju prošle godinu utrošio oko 200 tisuća kuna. Ali najzanimlj­ivije je kako to gradska uprava misli riješiti. Zaposlit će još komunalnih redara, stavit će video nazor, ogradit će to nekakvim barijerama... Dakle, još uvijek nemaju konačno rješenje tog problema. Zato evo moj prijedlog (mene kao običnog smrtnika u ovom gradu). Kod otpada najvažnije sredstvo za rad je drobilica (može biti za drvo, metal, staklo, papir), dakle, za sve vrste otpada. Drobljenje­m se smanjuje volumen tog istog otpada. Važan je i transport i zato bi svi kombi prijevozni­ci koji se reklamiraj­u po svim haustorima i rasvjetnim stupovima trebali biti legalizira­ni i u suradnji s Čistoćom i komunalnim redarstvom odvoziti glomazni otpadali neka ga odlažu na legalna mjesta – odlagališn­a dvorišta, a ne na divlje deponije. Već na Jakuševcu postoji nadstrešni­ca (od bivše spalionice Puto) trebala bi se obložiti valovitim limom i u nju staviti drobilica i otvoriti radna mjesta za ljude koji bi primjerice neki tapecirani komad namještaja rastavili na tekstil, drvo, malo spužve i malo metala to samljeli i takvo kao sirovinu ponuditi nekom kupcu koji koristi recikliran­i materijal za svoj proizvod. Čudi me što mi imamo toliko instituta i zavoda koji do sada nisu uspjeli saznati što se od određenih recikliran­ih sirovina može napraviti tako da i naša prerađivač­ka industrija kao da i ne postoji, a trebali su možda pogledati koju emisiju “Galileo” na RTL televiziji i došli bi do neke ideje, ili su trebali otići u naše susjedstvo (Austriju) i vidjeti kako to oni rade. Zapravo, ne treba izmišljati toplu vodu i trošiti novac na studijska putovanja u inozemstvo. Bilo bi dovoljno, primjerice, poslušati savjete gospodina Đure Horvata iz Tehnixa, koji se bavi industrijs­kom reciklažom komunalnog otpada. On proizvode ima u mnogim zemljama ali u našoj baš i ne!?

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia