ROĐENI NAKON 1966. RADIT ĆE DO 67. GODINE
Prema najnovijem prijedlogu, generacija rođena 1965. bila bi zadnja generacija u Hrvatskoj koja bi radila do 65. godine
Oko 18.000 radnika koji su prošle godine otišli u starosnu mirovinu nakon 30 godina radnog staža u prosjeku su dobili 2286 kuna mirovine Pritisnut kritikama da pune dvije godine Vlada nije ništa napravila u vezi s mirovinskom reformom, ministar rada Marko Pavić i premijer Andrej Plenković tvrde da će cijeli posao odraditi do kraja ove godine. Malo je novih informacija u kojem će smjeru ići promjene, izuzev starog načelnog obećanja da će se još više penalizirati raniji odlazak u mirovinu i produljiti radni vijek na 67 godina, ranije nego što to predviđa sadašnji zakon. Hrvati bi po sadašnjim propisima tek 2038. trebali raditi do 67. godine, s tim što je postupno produljenje radnog vijeka sa 65 na 67 godina trebalo početi 2030.
Za sada ‘samo opcije’
Neslužbeni izvori iz resornog Ministarstva rada i mirovinskog sustava navode da se ta granica spušta pet godina, s 2038. na 2033. godinu, od kada će svi u Hrvatskoj za punu starosnu mirovinu morati raditi do 67. godine. Ako je to točno, to znači da će najavljeno pomicanje utjecati na sve rođene nakon 1966., odnosno sve mlađe od 52 godine – oni će morati raditi do 67 godina života. Usporedbe radi, žene rođene 1956. ove godine odlaze u starosnu mirovinu sa 62 godine. Žene koje su deset godina mlađe od njih za punu će mirovinu morati raditi pet godina više. Prema odluci Ustavnog suda, žene u Hrvatskoj moraju raditi jednako dugo kao i muškarci, tako da se već neko vrijeme radni vijek žena svake godine povećava za tri mjeseca – sve dok se 2030. u potpunosti ne izjednači s muškarcima, odnosno dok ne dođe na 65 godina. Ako se nešto i u tom dijelu ne promijeni, generacija rođena 1965. godine bila bi zadnja generacija u Hrvatskoj koja bi radila do 65. godine, dok bi svi rođeni 1966. i kasnije radili du- lje. Moguće je da će se za godišta 1966. i 1967. uvesti oštrije prijelazno razdoblje, no te detalje znat ćemo tek kada Vlada objavi svoj prijedlog. Ministar Pavić kaže da formira radne skupine i priprema analize pa je pitanje što će od svega biti jer se tako velike i ozbiljne promjene ne rade navrat-nanos ni za vrijeme godišnjih odmora i bez dobre pripreme. – Pogledat ćemo kako povećati adekvatnost mirovina i kako povećati mirovine unutar proračunskih mogućnosti – rekao je ministar Pavić prošli tjedan, uz opasku da su do medija došle “samo opcije”.
Opet potresi, a mirovine male
Kada navrši 65 godina, žena može očekivati da će živjeti još 19 godina i jedan mjesec, a muškarac 15 godina i pet mjeseci. Nadalje, pred ženama u dobi od 65 godina samo je pet godina i osam mjeseci zdravog života, a pred muškarcima šest godina, zato je generalno pomicanje radnog vijeka na 67 godina ozbiljan društveni preokret. Pomicanje radnog vijeka događa se svugdje u Europi, no uz duga prijelazna razdoblja i svakako u drukčijoj ekonomskoj i društvenoj klimi. Poveća li hrvatska Vlada radni vijek na 67 godina zajedno s većom penalizacijom ranijeg odlaska u mirovinu – a sada se za pet godina ranijeg umirovljenja mirovina trajno smanjuje za petinu vrijednosti – tada će to postati i ozbiljan društveni i socijalni problem jer će ljudi ostajati bez posla, a neće imati uvjete za mirovinu. Više je opcija za dodatno kažnjavanje ranijeg umirovljenja, jedna je da se prijevremeni odlazak u mirovinu ograniči s pet na tri godine, a druga da se oduzme još veći dio mirovine. I jedno i drugo izazvalo bi velike potrese jer su naše mirovine ionako male. Približno 18 tisuća radnika koji su prošle godine otišli u starosnu mirovinu nakon 30 godina radnog staža u prosjeku imaju 2286 kuna mirovine. Povrh duljeg radnog vijeka, generacije rođene 1962. godine i kasnije trpjet će i zbog načina izračuna mirovine jer oni, po sadašnjim propisima, nemaju pravo na 27 posto zaštitnog dodatka na mirovinu. Riječ je o dodatku koji je uveden kad se mirovina počela računati na osnovi primanja iz cijelog radnog vijeka, a ne deset najpovoljnijih godina, kako je bilo sve do mirovinske reforme iz 1998. godine.
Generacije rođene nakon 1962. trpjet će i zato što nemaju pravo na 27% zaštitnog dodatka