RANIJE MIROVINE I 18% NIŽE
EK traži jaču penalizaciju ranijeg odlaska u mirovinu. Odgovor Vlade do ljeta Ukida se bonus za rad nakon 65. godine koji sada iznosi 0,15 posto za svaki mjesec
Hrvatska ima 51 posto ekonomski ovisnog starijeg stanovništva, a u idućih 50 godina to će se povećati na 81 posto Jedna je od tema koje će otvoriti najavljena mirovinska reforma i jača penalizacija prijevremenog odlaska u mirovinu. U Hrvatskoj radnici mogu u prijevremenu mirovinu otići pet godina ranije ako imaju dovoljno staža (muškarci najmanje 35, a žene 33 godine staža). Prijevremena se trajno umanjuje od 1,2 do 4,08 posto po godini ranijeg umirovljenja, ovisno o stažu, a najviše 20,4 posto. Europska je komisija prigovarala Hrvatskoj i zbog petogodišnjeg ranijeg umirovljenja i zbog premale penalizacije, koja je ublažena 2014. za vrijeme Milanovićeve Vlade. Do te izmjene prijevremena se mirovina umanjivala 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu, neovisno o tome koliko je radnik imao staža.
Sada povoljnije za puno staža
Sadašnje rješenje povoljnije je za ljude s više staža. U dokumentima koji su zadnje dvije godine išli prema Europskoj komisiji hrvatska je Vlada najavljivala da će umanjenje biti isto za sve – 0,30 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, što bi za pet godina donijelo trajno umanjenje mirovine od 18 posto, odnosno 3,6 posto po godini ranijeg odlaska u mirovinu. Hoće li Plenkovićeva Vlada mijenjati Milanovićevo rješenje, vidjet ćemo do sredine godine kada će se objaviti prvi službeni prijedlozi. Ostale zemlje također obeshrabruju raniji odlazak iz svijeta rada umanjenjem mirovine, a najstroža je u tome Španjolska gdje se godina ranijeg odlaska u penziju kažnjava sa 7,5 posto manjom mirovinom, a može se koristiti najranije dvije godine prije pune starosne. No i Španjolci će svojim radnicima omogućiti da u mirovinu idu četiri godine ranije nakon što dignu radni vijek na 67 godina. Većina država članica EU krenula je u produljenje radnog vijeka, ali su svjesni da mnogi radnici neće moći raditi do 67 godina pa olakšavaju uvjete za prijevremeno umirovljenje. Slično je predvidjela i Belgija, gdje se sada može u prijevremenu mirovinu tri godine prije redovne, ali kad radni vijek skoči na 67 godina, u prijevremenu će mirovinu ići četiri godine ranije. Njemačka će također omogućiti radnicima prijevremenu mirovinu sa 63 godine kada radni vijek digne na 67 godina. Trenutačno je ta razlika sada samo dvije i pol godine i povećavat će se prema četiri godine do 2029.! U EU samo Mađarska i Velika Britanija, prema podacima iznesenim u najnovijem Ageing reportu Europske komisije za 2018., zabranjuju prijevremeni odlazak u mirovinu. U Portugalu je to razdoblje najdulje – šest godina, ali se sankcionira s 0,5 posto manjom mirovinom za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Slovenija takve mirovine umanjuje za 1,2-3,6 posto godišnje ovisno o stažu. Francuska, Austrija, Slovenija i Rumunjska dopuštaju prijevremene mirovine pet godina prije redovnih, a Italija tri godine. Prihvati li Plenkovićeva Vlada umanjenje od 0,30 po mjesecu ranijeg umirovljenja, kopirat će njemački model penalizacije, ali Nijemci su od penalizacije izuzeli radnike koji imaju puno staža te se njihove mirovine ne umanjuju. U Hrvatskoj se trenutačno penalizacija ne primjenjuje na ljude
Hrvatska nagrađuje rad nakon 65. s 0,15% za svaki mjesec, ali to će se vjerojatno ukinuti
koji napune 60 godina i imaju 41 godinu staža.
Mračne perspektive
– Sve zemlje pokušavaju zatvoriti putove za prijevremeni odlazak u mirovinu, a mirovine se umanjuju jer se prikupljena svota novca mora raspodijeliti na dulje razdoblje – komentira Danijel Nestić, stručnjak za mirovine Ekonomskog instituta Zagreb. Hrvatska po sadašnjem zakonu nagrađuje rad nakon 65. godine povećanjem mirovine za 0,15% za svaki mjesec duljeg rada, a najdulje 5 godina. Neslužbeno se spominje da će taj bonus biti ukinut. Krajem 2017. u Hrvatskoj je radilo 9885 osoba starijih od 65 godina. Dugoročne nam perspektive nisu sjajne. Hrvatska ima 51% ekonomski ovisnog starijeg stanovništva, a u idućih 50 godina povećat će se na 81%. EK procjenjuje da će se 2070. udio ovisnog starijeg stanovništva kretati od 54 posto u Švedskoj do 92 posto u Poljskoj. Manje od 5 zaposlenih na četiri neaktivne starije osobe (omjer ovisnosti veći od 80%) imat će sedam članica EU – Bugarska, Grčka, Hrvatska, Italija, Poljska i Portugal.