Drugi je, a na Olimpijadu ne može jer je – premlad
Talent kao Patrik Pavić nađe se svakih 10 godina
U svijetu talentirane učenike potiču, a u Hrvatskoj oni ne mogu napredovati – zato što se tako tumači pravilnik o natjecanju! lana.kovacevic@vecernji.net Patrika Pavića, 14-godišnjeg učenika osmog razreda zagrebačke Osnovne škole Ante Kovačića koji je drugi na listi najboljih mladih informatičara, ne namjeravaju pozvati na Hrvatsku informatičku olimpijadu. I to samo zato što ovaj, inače odličan učenik i natjecatelj iz brojnih drugih predmeta, ide u osnovnu školu. Njegove godine, kao diskriminirajuća odluka zbog koje ne može na Olimpijadu, loše su opravdanje, tim više što je ovaj iznimno nadaren dječak drugi na listi najboljih upravo među srednjoškolcima. Apsurd je tim veći jer pozivnicu za Državnu olimpijadu dobiva prvih 24 na listi. Ne i Patrik!
Bjelorus sa sedam nastupa
Patrik je drugi, a zbog propisanog pravilnika u kojem baš nigdje eksplicitno nije istaknuto da osnovnoškolci ne smiju na Olimpijadu, i njegova lošeg tumačenja u Hrvatskom savezu informatičara, dječak koji je sve svoje slobodno vrijeme uložio u učenje, nadogradnju svoga znanja i vježbu, za svoj je trud nagrađen – izbacivanjem s popisa zasluženih. Dapače, nepravda nanesena ovom mladom genijalcu tim je veća jer se najboljih deset s Olimpijade ujedno poziva i na izborne pripreme za ulazak u četveročlani nacionalni tim. Patrik se na ovakav rasplet događaja pripremao, iako se nadao pozivnici jer ista je sudbina lani zadesila njegova prijatelja Krešimira Nežmaha. Žalosno, jer ovakvi se talenti rađaju, potvrđuju to i u Zagrebačkom informatičkom savezu, svakih deset godina. Dapače, praksa pozivanja najboljih osnovnoškolaca na Olimpijadu u Hrvatskoj trajala je do 2011. godine i spornog pravilnika. I dok Hrvatska očigledno ne zna poticati darovitost među svojim mladim učenicima, druge države znaju pa njihovi daroviti učenici dobivaju priliku za daljnji razvoj. Potvrđuje to i slučaj Genadija Korotkeviča, učenika iz Bjelorusije koji se natjecao na seniorskim olimpijadama IOI sedam puta, tri puta kao osnovac i četiri puta kao srednjoškolac. Zbog slučaja Patrika Pavića uložena je žalba, a rok za odgovor i ispravak ove nepravde istječe danas.
Prema potrebama učenika
Zadnja je to prilika žele li odgovorni poslati poruku koja se posljednjih godinu dana naročito reklamira, barem u kontekstu kurikularne reforme, a ta je da će se sustav konačno okrenuti potrebama učenika. Situacija je tim gora kada je jasno da već od sljedeće godine uvodimo obveznu informatiku u pete i šeste razrede, uveli smo mikroračunala, obećavamo kako će učenici učiti kritički misliti – a kada u sustavu takvog već imamo, njemu se zahvalimo i poručimo mu – ne možeš na Olimpijadu jer si premlad! Najviše prijava stiglo je iz Osječko-baranjske županije, a najmanje iz Koprivničko-križevačke u kojoj su se prijavile dvije srednje i nijedna osnovna škola. U Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji za eksperimentalnu provedbu nije se prijavila nijedna srednja škola, a mali broj prijava u kategoriji srednjih škola bio je i u Splitsko-dalmatinskoj županiji. – U srednjim školama eksperimentalni program provodit će se u prvim razredima gimnazija u svim nastavnim predmetima, a u prvim razredima strukovnih škola s četverogodišnjim programima u općeobrazovnim predmetima. U eksperimentalnom programu sudjelovat će oko šest tisuća učenika, a prijavljeno ih je više od četiri puta više, odnosno ukupno 25.109 učenika osnovnih i srednjih škola. U svakoj županiji bit će barem jedna eksperimentalna škola i to je jedan od ključnih kriterija u odabiru škola – poručila je tako ministrica obrazovanja Blaženka Divjak. Kako je istaknula, u eksperimentalnom programu najveća promjena odnosi se na način rada, te je poručila da će se morati mijenjati i način vrednovanja učenika. A da bi reforma bila uspješna, potrebna je intenzivna komunikacija s učiteljima pa će tako Ministarstvo osigurati savjetničke posjete školama, stručne skupove i edukacije te webinare i sustavnu komunikaciju. No još se ne zna kako će se, po kojim kriterijima, kojom metodom mjeriti učinci i eventualni nedostaci u školama koje će krenuti u eksperimentalnu provedbu, a čiji će komentari biti presudni u promjenama koje će se onda nagodinu odnositi i na sve ostale školske ustanove u Hrvatskoj. Taj podatak ne znaju ni nastavnici ni profesori koji su se odlučili za eksperimentalno provođenje “Škole za život”.
KAZIMIR BAČIĆ: Ističem važnost kadrovskog pomlađivanja na HRT-u, kao i našu namjeru zapošljavanja u stalni radni odnos. Računamo na vas u budućnosti