Nasipe treba nadograđivati
Za poplave nisu samo krive klimatske promjene, već i neočišćeni kanali, ali i legalizacija objekata koji su na poplavnom području, kaže prof. Ožanić
Premijer Andrej Plenković bio je jučer u Jasenovcu i rekao da je stanje pod kontrolom te najavio ulaganje u izgradnju nasipa Rijeka Sava kod Jasenovca u ponedjeljak je dosegla 915 centimetar, što je povijesni maksimum, srušivši tako dosadašnji rekord iz 1970., a vrh vodenog vala očekuje se danas. Na državnoj cesti u obližnjoj Uštici zbog slijeganja zemlje pukao je kolnik što je zaprijetilo savskom nasipu koji se nalazi uz nju. Promet je zatvoren, a ronioci su počeli ojačavanje tog dijela nasipa kako ne bi popustio. Vojnici su gradili nasipe i u šumi Brezovica gdje voda iz retencije prijeti plavljenjem državne ceste između Siska i Popovače.
Vremenski ekstremi
Na samom području Jasenovca jučer je bilo više od stotinu vojnika koji su pomagali u obrani od poplave te brojne ekipe HGSS-a s čamcima. A tamo je jučer popodne stigao i premijer Andrej Plenković. – Stanje je pod kontrolom, Lonjsko polje služi kao svojevrsni rezervoar kako bi se smanjio pritisak na rijeku Savu. Ovo pokazuje da je sustav obrane od elementarnih nepogoda podignut na visoku razinu – rekao je premijer nakon sjednice Kriznog stožera najavivši kako će država nastaviti ulagati u izgradnju nasipa. Da se sustav obrane od poplava mora prilagođavati očito novoj hidrološkoj situaciji u Hrvatskoj, smatra prof. dr. sc. Nevenka Ožanić, predstojnica Zavoda za hidrotehniku i geotehniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. – Definitivno je sada potvrđeno da dolazi do klimatskih promjena i mi ustvari sve češće imamo ekstreme. Ove godine od 11. mjeseca sve vrijeme imamo oborine koje nisu preintenzivne, ali su neprestane, a onda se pojavio još i snijeg, a iza njega relativno visoka temperatura. Tlo je puno vode i sada svaka kap koja padne više neće ulaziti u tlo, već sada sve što padne odlazi u vodotoke. Ta velika količina vode u tlu je razlog i klizištima – govori prof. dr. sc. Nevenka Ožanić. Smatra da situacija ekstrema koja je učestala zadnjih desetak godina jasno pokazuje kako se sustav obrana od poplava u Hrvatskoj mora nadograđivati. – Kako se ti ekstremi sve češće pojavljuju, sada bi institucije koje se bave zaštitom i gospodarenjem vodama već trebale pomalo biti spremne i znati što se u takvim situacijama događa s vodostajima. I sukladno tome trebaju se raditi novi sustavi obrana od poplava ili nadograđivati stari, za više vodostaje – dodaje riječka profesorica. Ona ističe kako se Karlovac očito pokazuje kao pozicija koja će se braniti, što je ovaj put bilo uspješno, ali da Hrvatska ima još ranjivih područja koja se trebaju rješavati novim nasipima i nadogradnjom postojećih ili, u slučaju bujičnih voda i brzih poplava, retencijama i akumulacijama. No, nisu samo klimatske promjene razlog poplavama. – Nisu nam ni kanali u potpunosti očišćeni, a tu ima i odgovornosti svih stanovnika i lokalne samouprave. Legalizacija je dovela do toga da su sada ozakonjeni mnogi objekti na poplavnom i nebranjenom području i, ako su ljudi platili za legalizaciju, sada s tim papirom traže i zaštitu svoje imovine. Sve to, kad se zbroji, pridonosi velikoj katastrofi – smatra prof. dr. sc. Nevenka Ožanić koja je, kod glavnog argumenta stanovnika poplavljenih područja, da rijeke plave zbog njihova neodržavanja i zabrane šljunčanja, oprezna.
“Ne smije se generalizirati”
– Ne smije se generalizirati. Sigurno je da ima zamuljenja i da vodotoke treba čistiti, pogotovo kod onih vodotoka blagog nagiba gdje se on taloži. No, moram reći, jer se bavim time, da se time u prošlosti i previše narušio sam prirodni sklad čitavog vodotoka. Korita su osiromašena za veliku količinu šljunka pa smo dobili daleko strmija korita i voda brže otječe, a ako voda brže otječe, ona se ne zadržava na nekom području i ne prodire u tlo pa dobijemo špičastije vodne valove koji se onda spoje s drugim pritokama te se zbrajaju i imamo daleko veće vodne valove nego bismo inače dobili – ističe Nevenka Ožanić.