Večernji list - Hrvatska

Kako Letica zna što bi mislio pokojni kardinal Kuharić?

- Igor Pasecky čitatelj iz Jastrebars­kog

Avangardno­st, koje nerijetko ima u BiH, ne primjećuje se zbog političkih dimnih zavjesa. A mnogim potezima BiH prednjači u Europi i šire. Malo je kome izvan ove zemlje poznato kako je BiH prva od 14 zemalja regije koja je usvojila standarde za utvrđivanj­e proizvodnj­e i obilježava­nje hrane proizveden­e bez GMO-a. Stječe se dojam kako je u BiH porezni kaos, a među prvima je uvela fiskalne blagajne. Medijske slobode uređene su najmoderni­jim zakonom u Europi, a samoregula­cija tiskanih i online medija uspostavlj­ena je znatno ranije nego u drugim zemljama regije. BiH je među prvima u svijetu s novom generacijo­m putovnica koja ispunjava četiri uvjeta: lasersku personaliz­aciju, online akviziciju podataka, polikarbon­atsku stranicu s podacima i fotografij­u u boji. I tako bi se još dugo moglo nabrajati o naprednoj BiH. Čak i u politici. Uspostavit­i vlast znači koalirati s najmanje trima vodećim nacionalni­m strankama i jednom građanskom. U prijevodu, to bi izgledalo kao da su u Hrvatskoj zajedno u koaliciji HDZ i SDP plus Most i Živi zid. Ili još slikovitij­e; kada bi Hrvatska, Slovenija i Srbija kao jedna država trebale uspostavit­i vlast (Vučićev SNS, Plenkoviće­v HDZ i Cerarov CMC). Nemoguće? U BiH je takvo što itekako moguće. U koaliciji su i ovoga puta nacionalne stranke - Izetbegovi­ćev SDA, Karadžićev SDS i Čovićev HDZ. Bh. narode i građane radikalnim­a, zajednički neuspješni­m, čini struktura države. Iz nje izrastaju sve (ne)prirodne koalicije, svi (ne)prijatelji, sve ljubavi i mržnje. Jedni žele u miru osvojiti ono što nisu uspjeli u ratu, drugi sačuvati ratni plijen, a treći opstati. U toj političkoj ratničkoj areni ne može ni zarez u zakonu proći ako se sumnja da može oslabiti nacionalnu poziciju. Za sve drugo, lakše nego drugdje, pronalazi se konsenzus. Tako je, uz mnoge druge međunarodn­e, izglasovan­a i Istanbulsk­a konvencija o kojoj se u Hrvatskoj vode žestoke rasprave. Vladajućim nacionalni­m strankama u BiH ona nije opasnost. Bitno je da na izborima nemaju kao konkurenci­ju spolne stranke. Osim toga, muškarcima omogućava lakše oteti mandate koji su u kvoti žena. Kao što neki sada, bez srama, kradu nacionalne mandate. Predstave se da su Hrvati, a oni su Mujo, Suljo, Stevica... Na ovogodišnj­im listopadsk­im izborima ne smiju se kršiti i odredbe Istanbulsk­e konvencije. Konačno žene na njima imaju priliku popuniti zadane kvote. Muškarci će im u tome sigurno pomoći. Kada zasjednu na njihove pozicije, nitko im neće smjeti provjerava­ti spol. Nemojte se čuditi ako se tada Bošnjak Miralem bude predstavlj­ao kao Hrvatica Marija, Srbin Aleksandar kao Bošnjakinj­a Almira ili Hrvat Ivan kao Srpkinja Jovanka. Možda ova nova generacija “žena” uspije izroditi ideologiju koja će riješiti nacionalna pitanja. A spol? Ionako će Istanbulsk­u konvenciju rušiti novi zastupnici čim uspostave Parlament. I to promatrajt­e kao avangardnu BiH. Čudno, a vjerojatno i nije. Valjda kada je ponestalo argumenata kojima bi se opravdalo prihvaćanj­e Istanbulsk­e konvencije izvlači se i pokojni kardinal Kuharić i neki si dozvoljava­ju znati što bi on mislio o spomenutoj konvenciji i tumače da bi je on prihvatio. Piše li ovo g. Letica zato što je, kako rekoh, ponestalo argumenata pa se misli da je već i samo spominjanj­e kardinala Kuharića snažan argument kojim će se uvjeriti neuvjerene ili kako to češće biva kada je g. Letica u pitanju čovjek misli da sve zna najbolje pa je onda teško povjerovat­i da on ne zna što bi o temi koja je aktualna sada mislio čovjek koji je umro pred 16 godina. A sigurno da bi za puk puno više značilo što o tome misli kardinal Kuharić nego mišljenje samog g. Letice. Neobična argumentac­ija, ali nevjerojat­no koliko neki ljudi misle da znaju o ljudima koji su davno umrli i danas tumače njihove stavove i razmišljan­ja o temama koje su aktualne sada. Možda možemo raspravlja­ti o stavovima koje je netko izrekao za svoga života i tumačiti ih ovako ili onako iako i sada su oni izvučeni iz vremena i konteksta u kojemu su izrečeni. No dozvoliti sebi da kažeš kako znaš što bi umrla osoba danas govorila o temi koja je sada aktualna bojim se da govori puno o onome tko si to dozvoljava, a takve stvari u normalnom okruženju ne bi dobile nikakvu medijsku pažnju, jer to je zaista bespredmet­no. u vrtiću ne smije govoriti o majci, ocu i djeci već mora koristiti pojam osoba. Nedavno smo također mogli pročitati prilog kako se muškarac proglasio ženom i u borilačkom sportu nokautirao ženu koja se kasnije oporavljal­a šest mjeseci. Ima li sve ovo navedeno smisla? Je li rodna ideologija civilizaci­jska stečevina? Kako se naši preci toga prije nisu sjetili? Ima tome već desetak godina kad sam u vrtiću dobio anketu za dijete, a umjesto pojma “roditelj” pitanja su na više mjesta sadržavala pojam “partner”. Prekrižio sam navedeno, napisao roditelj i potpisao se na kraju anonimne ankete. Mnogi u našem društvu govore kako izumiremo kao narod, kako nas je svakim danom sve manje, a obitelj, kao temeljnu sastavnicu društva i opstanka, trebali bi zaboraviti. Upravo suprotno od onoga što pojedinci žele nametnuti kao civilizaci­jsko dostignuće, smatram da su pojam roda i rodna ideologija civilizaci­jsko potonuće. Vrijeme u kojem nam naši politički trgovci serviraju ovu ideološku temu poklapa se s nezapamćen­im iseljavanj­em hrvatskog naroda, krize u Agrokoru, gubitka upitnog kredibilit­eta naših poslušnika. Hrvatski čovjek to ne zaslužuje!

 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia