Prag i Bratislava po standardu se izjednačili s Parizom i Londonom

Hrvatska je od 2005. do 2016. napravila tek maleni pomak s 55 na 60 posto europskog prosjeka BDP-a po kupovnoj moći

Da u Europskoj uniji vladaju goleme razlike u životnom standardu i kupovnoj moći njenih stanovnika, dobro je poznato. Luksemburžani u prosjeku imaju kupovnu moć dva i pol puta veću od prosjeka svih 28 zemalja članica Unije, Irci 83 posto veću, Nijemci 23 posto, dok si Rumunji u prosjeku mogu priuštiti samo polovicu potrošnje, odnosno uživati u upola nižem životnom standardu nego prosječni Europljanin. A čim južnije, tim tužnije: s kupovnom moći od samo 60 posto prosječne europske, i Hrvatska je pri dnu ljestvice, u društvu s Rumunjskom, Bugarskom i Grčkom. No pravi razmjeri nejednakosti u blagostanju u Uniji mogu se shvatiti tek kad se promotre pokazatelji kupovne moći stanovnika pojedinih regija. Dok se domaći bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku po paritetu kupovne moći država članica EU, objavio je zadnjega dana veljače Eurostat, kreće u rasponu od 49 do 258 posto prosjeka EU, regionalni BDP nalazi se u rasponu od 29 do 611 posto! Relativno najsiromašnija regija je Severozapaden u Bugarskoj, dok najveći standard i blagostanje uživaju stanovnici središta Londona (Inner London-West): sa svojim dohotkom oni si u prosjeku mogu priuštiti 21 puta veću vrijednost usluga i proizvoda nego prosječni stanovnik regije Severozapaden. Sa standardom dva i pol puta većim od europskog prosjeka Londončane slijede stanovnici luksemburške regije Grand Duchy, a s 217 posto prosjeka stanovnici irske Southern&Eastern regije. Riječ je o tzv. NUTS regijama kako ih je 2013. za potrebe statistike definirala Europska komisija. I u Zapadnoj Europi pritom ima “sirotinje” jednake bugarskoj ili rumunjskoj: s BDP-om per capita po paritetu kupovne moći od samo 33 posto prosjeka EU to su stanovnici francuske regije Mayotte. Čak u dvije bivše komunističke države istočne Europe, međutim, blagostanje regija njihovih glavnih gradova izjednačilo se s blagostanjem metropolitanskih regija “stare”, prosperitetne, oduvijek samo kapitalističke i građanske Europe: stanovnici regija Praga i Bratislave imaju danas BDP po paritetu kupovne moći, odnosno životni standard ili bogatstvo jednako onome u kojem uživaju stanovnici regija Pariza i Londona. Praška i bratislavska regija malo zaostaju za dublinskom i briselskom, ali pretekle su bečku, berlinsku ili Stockholmsku regiju! Hrvatska je po tom pokazatelju postala najgora u EU: stanovnici zagrebačke regije u 2016. imali su BDP po paritetu kupovne moći osjetno niži i od stanovnika regija Bukurešta i Sofije. Bugari i Rumunji još nas u prosjeku nisu pretekli, ali stanovnici njihovih glavnih gradova pretekli su stanovnike hrvatskog glavnog grada. Ni dinamika procesa koji se odvijaju u EU ne ide Hrvatskoj u prilog. Od 2005. do 2016. do danas Rumunji i Bugari povećali su svoj BDP po kupovnoj moći s 35-37 posto na 49-58 posto europskog prosjeka. Hrvatska je u tih jedanaest godina napravila tek maleni pomak s 55 na 60 posto prosjeka EU. No, umjesto da je sustižu, Njemačka i jednima i drugima sve više odmiče.