Mnogi ne žele od kuće ni zbog posla
Oko 44% mladih Hrvata ne bi tražilo posao izvan svog grada i zemlje
Među nezaposlenim mladim Hrvatima koji su spremni preseliti se zbog posla, 19% preselilo bi se u drugi grad, 26% unutar EU, a 11% izvan EU Hrvatska, Estonija i Slovenija imaju najveći udio nezaposlenih mladih ljudi koji su se spremni preseliti u neku drugu članicu EU zbog posla. Taj je udio za Hrvatsku i Estoniju 26 posto, Sloveniju 25 posto, dok je na razini EU udio mladih zainteresiranih za preseljenje u EU samo 12 posto, pokazuje istraživanje europskog statističkog ureda Eurostat o mobilnosti mladih u Europi.
Razočarani Rumunji
Prve generacije Rumunja koje su napustile svoju zemlju i otišle raditi drugdje u EU zacijelo imaju loša iskustva jer mladi iz Rumunjske više ne žele migrirati izvan svoje zemlje. U Hrvatskoj je još uvijek znatno više mladih ljudi koji bi trbuhom za kruhom radije otišli u drugu državu članicu EU (26%) nego što bi promijenili mjesto boravka unutar Hrvatske (19%). Eurostat navodi da 44 posto nezaposlenih mladih u Hrvatskoj ni pod cijenu zaposlenja nije spremno napustiti sredinu u kojoj žive, dok su najlojalniji svojoj zemlji mladi s Malte, u kojoj ih tri četvrtine želi ostati, ili Danske – gotovo dvije trećine! Portugalci su najmobilniji europski radnici i samo ih 29 posto ne želi napustiti svoj dom, dok ostali nemaju problema s preseljenjem. Mobilnost mladih u Hrvatskoj nešto je niža od europskog prosjeka, gdje bi polovica nezaposlenih promijenila životnu sredinu. Kad je riječ o mladima koji rade u Hrvatskoj, 91 od njih sto zaposleno je u mjestu boravka, šestero se zbog posla preselilo iz druge sredine, a troje se doselilo u RH iz drugih država. Unutar EU 90 posto zaposlenih mladih radi u svojoj sredini, osam posto ih se selilo unutar vlastite države, a samo jedan posto migriralo je iz druge članice EU. Svaki peti nezaposleni mladi Europljanin preselio bi se zbog posla unutar svoje zemlje, 12 posto njih otišlo bi u drugu članicu, a 17 posto radilo bi i izvan EU. U istraživanje su uključeni mladi u životnoj dobi od 20 do 34 godine. U Hrvatskoj o preseljenju izvan EU razmišlja 11 posto mladih pa, kad se njima pridruži 26 posto mladih koji bi se preselili u EU, dolazi se do udjela od 37 posto mladih koji su spremni napustiti zemlju. U Francuskoj je takvih 44 posto, Španjolskoj 43 posto, Sloveniji 34 posto, Slovačkoj 27 posto.
Obrazovaniji lakše idu
Mobilnost mladih raste s razinom obrazovanja pa su najobrazovaniji najspremniji za preseljenje i u vlastitoj zemlji i u inozemstvo. Najveći je udio mladih koji su se doselili u zemlju zbog posla u Irskoj (26%), Francuskoj (16%), Finskoj (14%) i Švedskoj (13%). Udio mladih nezaposlenih koji bi radili izvan EU najviši je u Švedskoj (34%), a slijede ih Španjolska, Finska (28%) i Francuska (27%).
Mladi u EU manje su mobilni nego što se misli, 90% zaposlenih živi u mjestu boravka