Europa različitih brzina već je stvarnost, ali članstva drugoga reda ne smije biti

plodno tlo za uspjeh nezadovoljnika, kako iz lijevo, tako i iz desno usmjerenih političkih stranaka. Zato je jako važno da Europa ozbiljno uzme brige svojih građana.

Kako ste najavili, Austrija će staviti ilegalnu migraciju, politiku azila, sigurnost Europe i integraciju zemalja zapadnog Balkana u EU u fokus svojeg predsjedanja Unijom. Koje korake namjeravate poduzeti da bi građani EU bili bolje zaštićeni?

Europska unija mora sustavno promijeniti svoju migracijsku politiku. Protiv nedopuštene migracije Europa se mora odlučnije boriti i pobrinuti se za veću sigurnost svojih vanjskih granica. Ilegalne bi migrante, nakon što ih se spasi iz nevolja na Mediteranu, trebalo zbrinuti na vanjskim granicama EU, zaustaviti i vratiti ih u zemlje iz kojih potječu. Ako to nije moguće, onda u sigurne tranzitne zemlje ili centre u sigurnim zonama u trećim državama u kojima mogu biti zbrinuti. Istodobno moramo više ulagati u pružanje pomoći na licu mjesta, u njihovim matičnim zemljama. Uspijemo li zaustaviti ilegalnu migraciju, znatno ćemo pridonijeti većoj sigurnosti EU.

Kakav je stav austrijske vlade kad se radi o pravu na azil i integraciji izbjeglica?

Integracija je uvijek pitanje broja onih koje treba integrirati u društvo. Austrija je od 2015. godine primila više od 155 tisuća izbjeglica. Mi smo u EU, u odnosu na broj stanovnika, primili najviše izbjeglica koji su se balkanskom rutom zaputili iz Grčke prema središnjoj i sjevernoj Europi. Na drugom smo mjestu, odmah iza Švedske. To je vrlo velik izazov za našu zemlju. Zbog toga nam je posebno važno bilo zatvoriti balkansku rutu u suradnji s državama uzduž te rute. Hrvatska je imala vrlo značajnu ulogu u zatvaranju zapadnobalkanske rute.

Austrija snažno zagovara daljnje širenje EU na zemlje zapadnog Balkana, što je i jedan od prioriteta austrijskog predsjedanja Unijom. Nisu li preoptimistične prognoze da bi se to moglo dogoditi do 2025. godine?

Austrija se i nadalje snažno zauzima za europsku perspektivu država zapadnog Balkana i njihovo približavanje EU. Po tom pitanju i mi i Bugarska, trenutačna predsjedateljica EU, imamo isto mišljenje. Zajednički nam je cilj – čvrsto usidrenje zapadnog Balkana u Europu. Brzina dotičnih pregovora i približavanja EU prvenstveno ovisi o tome koliko će brzo dotične zemlje na zapadnom Balkanu, daljnjom provedbom reformi, biti spremne za ulazak u EU. Našu će podršku imati. Mi ćemo ih i dalje odlučno podupirati u reformskim procesima i borbi protiv korupcije. A naše ćemo predsjedanje u drugoj polovici ove godine koristiti i za to da s partnerima unutar Unije i na zapadnom Balkanu postignemo napredak na tom području.

Kako ocjenjujete bilateralne odnose između Austrije i Hrvatske?

Austrija je Hrvatsku, već od priznanja njkezine neovisnosti, za vrijeme tadašnjeg ministra vanjskih poslova Aloisa Mocka, stalno podupirala i bila jedna od onih zemalja koje su je pripremale na europskom putu za prijem u EU. Naši odnosi s Hrvatskom su odlični i vrlo usko surađujemo na svim razinama. I na onoj ljudskoj strani nas mnogo toga veže, a dobro je poznato i da je Austrijancima Hrvatska jedno od najomiljenijih odredišta za godišnji odmor.

S druge strane, vrlo ste „nesretni i zabrinuti“, kako ste izjavili, zbog situacije u austrijskom susjedstvu. Zabrinjava vas granični spor između Slovenije i Hrvatske i izrazili ste spremnost da pomognete.

U kontaktu smo i uskoj razmjeni mišljenja s obje strane, kako sa Slovenijom tako i s Hrvatskom. Nadam se da bi se uskoro moglo pronaći neko sporazumno rješenje. A i Europska je komisija također obećala potporu.

Kad smo kod Europske komisije, austrijski su mediji javili da austrijska vlada, na čijem ste čelu, namjerava od Europske komisije zatražiti produljenje ograničenog pristupa austrijskom tržištu rada za hrvatske državljane za iduće dvije godine, tj. do 2020. Znači li to da ste i vi pristaša mišljenja da Hrvati i dalje trebaju ostati u čekaonici?

Produljenje ograničenja pristupa austrijskom tržištu rada za državljane Hrvatske je, prema mišljenju austrijske savezne vlade, smisleno zbog specifične situacije na austrijskom tržištu rada. Austrijska vlada trenutačno ispituje i dodatne izuzetke za sezonske radnike u turizmu, kao i za proširenje liste zanimanja koja su izuzeta od ograničenja.

Hrvate, kao i Mađare, Slovake, Poljake, Čehe, Slovence..., zabrinjava plan austrijske vlade kojim Austrija namjerava smanjiti visinu dječjeg doplatka gastarbajterima čija djeca ne žive u Austriji. Zašto to mijenjate?

Važna nam je pravednost prema obiteljima u Austriji. A to možemo postići samo ako visinu dječjeg doplatka koji primaju djeca gostujućih radnika, čije obitelji ne žive u Austriji, prilagodimo standardu zemalja u kojima žive. Vezano uz to imamo i stručno mišljenje u kojem stoji da i EU potvrđuje pravnu konformnost te mjere.

Kad ste kod EU, već ste više puta naglasili da Unija, nakon Brexita, mora postati štedljivija i djelotvornija.

Točno! Austrija će se snažno založiti za učinkovitije i štedljivije postupanje s novcem poreznih obveznika europskih građanki i građana. Mi smo u skupini neto platiša i u njoj se dobro osjećamo jer imamo pozitivan pristup prema EU, ali izuzetno nam je važno da se s novcem europskih građana brižno postupa. A o tome će biti riječi i za vrijeme austrijskog predsjedanja Europskom unijom kada će ona biti konfrontirana sa dva posebno velika izazova: pregovorima o Brexitu i pregovorima o novom proračunu Europske unije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. A pregovori o Brexitu tada će već biti u završnoj fazi, kako bi s 29. ožujkom 2019. Velika Britanija mogla izići iz Europske unije.