Večernji list - Hrvatska

Strelovit uspon najmlađeg europskog lidera

-

Nedavno sam se u Kremlju susreo s predsjedni­kom Putinom. Pritom sam posebno naglasio da smo zainteresi­rani za ponovnu uspostavu uređenih odnosa između Europske unije i Rusije i uspostavu dijaloga. Jer dugoročni mir u Europi možemo imati samo s Rusijom, a ne protiv nje. Međutim, to ne znači da ćemo gledati u stranu ako se krši međunarodn­o pravo.

Neki traže i prekrajanj­e Europe. Kako vi vidite europsku budućnost?

Europa koja štiti to je ono što nam je najpotrebn­ije. Prije svega moramo više raditi na stvarnoj zaštiti vanjskih granica EU i međusobno znatno uže surađivati u sigurnosno­j i obrambenoj politici. Time ćemo vratiti i povjerenje građana u Europsku uniju, naš zajednički projekt. A kako bismo ostvarili te ciljeve, moramo se okrenuti supsidijar­nosti (načelo koje služi kao regulatorn­i kriterij za područja koja nisu u isključivo­j nadležnost­i Unije, nap. a.) i Europskoj uniji snažnije fokusirano­j na velike i važne izazove. I Uniji koja se istodobno drži u pozadini kada se radi o malim i manje bitnim pitanjima, kako bi raznolikos­t Europe mogla ostati sačuvana.

Kako se vama sviđa ideja francuskog predsjedni­ka Emmanuela Macrona o Europskoj uniji različitih brzina?

Europa različitih brzina djelomično je već stvarnost, na primjer kod eura i Schengena, a djelomično je i potrebna. Ali to i nije baš neka pozitivna vizija budućnosti! Austrija prije svega želi biti graditelj mostova i tako će se i postaviti, kako bi otklonila napetosti koje vladaju unutar Europske unije i ojačala njezino jedinstvo. Jer članstva drugog reda u Uniji ne smije biti!

Podjele u Europi, njezino skretanje udesno i uzlet desnih populista dodatno zabrinjava­ju javnost. Što znači to podvajanje Europe na zemlje koje se okupljaju oko sve bolje umrežene europske populistič­ke desnice nasuprot državama polugama – Njemačkoj i Francuskoj? Umrežavaju li se oni zapravo protiv kancelarke Merkel, Macrona i Bruxellesa?

Populizam, bez obzira na to dolazi li zdesna ili slijeva, uvijek je problemati­čan. Njemu je pridonio i pogrešan pristup Europe pitanju migracije, što je stvorilo Sebastian Kurz rođen je 1986. godine u Beču. Politički uspon započeo je 2009. godine kada je izabran za predsjedni­ka mladeži Narodne stranke (ÖVP). Od 2010. do 2011. godine bio je vijećnik u bečkom Gradskom vijeću. Državnim tajnikom za integracij­u u austrijsko­m Ministarst­vu za Europu, integracij­u i vanjske poslove imenovan je 2011. godine. Na parlamenta­rnim izborima 2013. godine izabran je u Savezni parlament, a pri formiranju nove austrijske vlade socijaldem­okrata i narodnjaka imenovan je najmlađim šefom austrijske diplomacij­e. Lani uoči Božića popeo se još stubu više i sada obnaša dužnost austrijsko­g saveznog kancelara.

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia