Alvarez nije imao vremena provesti svoj poslovni plan
Prve ovrhe izvršene su 30. ožujka 2017. zbog čega su blokirani računi Agrokora, Leda, Jamnice, Belja, Tiska...
TODORIĆ S PARTNERIMA Dobavljači u najvećem strahu
Stand-still aranžman koji su dogovarale banke podrazumijevao je da nitko nema pravo potraživanja u kraćem periodu, što nije odgovaralo dobavljačima koje je neplaćanje uz istovremenu isporuku robe iscrpilo pa nisu imali dovoljno novca za nastavak poslovanja pod takvim uvjetima. Zato su pokrenuli naplatu dugova zadužnicama, ali i tražili jasniji stav banaka o tome hoće li im biti plaćeni dugovi.
Feljton detaljno prikazuje kako je došlo do krize u najvećem hrvatskom koncernu te kako se ona rješavala u godini dana
Agencije za ocjenu kreditnog rejtinga potaknule su raspravu o krizi u Agrokoru, ali izjave i neslužbene informacije koje su kolale od kraja veljače do početka travnja 2017. godine uzrokovale su pravu medijsku i gospodarsku histeriju. Razdoblje prije donošenja “lex Agrokor” bilo je doba strepnje s jedne strane te grčevitog nastojanja vlasnika Agrokora Ivice Todorića da smiri uzburkane strasti, stane na loptu i pokuša iznaći model spasa svoje kompanije.
Sberbank preuzeo kontrolu
U tom se razdoblju kao najutjecajniji vjerovnik nametnuo ruski Sberbank, koji je i dogovorio stand-still aranžman, a na čelo koncerna doveo stručnjaka za restrukturiranje velikih sustava Antonija Alvareza III. Iako je Alvarezov službeni mandat trajao tek šest dana i kao takav bio prekratak da bi se vidjeli efekti njegova plana, dolazak menadžera bio je jasna poruka da u Agrokoru više ništa neće biti kao prije te da nominalni vlasnik kompanije Ivica Todorić više neće upravljati sustavom na način kako je to radio posljednjih četvrt stoljeća. Kriza u koncernu bila je glavna tema kuloara, ulice i medija, ali Agrokor je u ožujku komunicirao oprezno i isključivo putem priopćenja. Iz Agrokora je prvo priopćeno kako zajedno sa svojim partnerima analizira sve moguće opcije stabilizacije poslovanja društva, ali to nije smirilo ni javnost ni dobavljače jer su u medijima svakodnevno objavljivane informacije koje su produbljivale zabrinutost na gospodarskoj sceni. Sredinom ožujka Bloomberg objavljuje kako Agrokor razgovara sa Sberbankom o financiranju od 300 milijuna eura te da je 100 milijuna već osigurano, a potom i intervju s drugim čovjekom Sberbanka Maksimom Poletajevom, koji je potvrdio da se priprema tromjesečni plan likvidnosti te da će ubrzo biti i odobren. Poletajev je još naveo da banka ne može procijeniti koliko je dodatnog financiranja potrebno pa su unajmili stručnjake kako bi shvatili zašto se tvrtka sa stabilnim poslovanjem suočila s krizom likvidnosti. Neslužbeno se tada moglo čuti da bi Rusi mogli osigurati i financiranje za isplatu PIK zajma kako bi osigurali kontrolu nad kompanijom. Sberbank je cijelo vrijeme uvjeravao da ga ne zanima preuzimanje kompanije, već da želi voditi dugoročno restrukturiranje duga Agrokora. Stand-still aranžman pod patronatom ruskih banaka bio je u tom trenutku “gotova stvar”, a krajem ožujka detalje aranžmana iznio je drugi čovjek VTB-a Jurij Solovjev. Sporazum je trebao uključivati uzdržavanje od naplate potraživanja za sve vjerovnike koncerna u idućih mjesec do najdulje tri mjeseca, ali takav sporazum značio je da dobavljači koji više nisu imali dovoljno likvidnosti i kojima je budućnost bila upitna moraju čekati na svoj novac. Među nizom uvjeta koje je Agrokor trebao ispuniti bila je obveza smjene trenutačnog vodstva koncerna, poručili su Rusi koji su objasnili da bi provedbu sporazuma vodio Sberbank, najveći kreditor koji bi Agrokoru osigurao i novac. – Kompanija mora normalno raditi, a drugi korak bit će razrada restrukturiranja kredita kako bi se uspostavio normalan tijek novca. Otvorena je mogućnost strateške prodaje nekoliko biznisa, ali po normalnoj cijeni, što bi smanjilo opterećenje dugovima – objasnio je tada Solovjev naglasivši da financijski vjerovnici očekuju da procesu stand-still aranžmana podršku da i Vlada. Ipak, puno jače od detalja stand-still aranžmana odjeknula je optužba da je Todorić falsificirao financijske podatke. – Problemi u kompaniji nastali su zbog nepravilnosti u vođenju poslovnih knjiga za što su odgovorni vlasnici i menadžment. Vlasnici i menadžment kompanije, nažalost, prilično su dugo falsificirali financijska izvješća. Kompanija je upala u dugove koje nije prikazivala, no u jednom trenutku pitanje kratkoročne likvidnosti došlo je u prvi plan i zato je tvrtka došla u sadašnju situaciju – kazao je Solovjev novinarima u Moskvi.
I Vlada amenovala aranžman
Agrokor, odnosno Ivica Todorić, pokušavao je tijekom tih intenzivnih mjeseci umiriti sve nervoznije dobavljače kojima je sustav prestao plaćati. Pritisnuti problemima s likvidnošću i neizvjesnošću koju su poticali i medijski napisi, dobavljači su prestali isporučivati robu pa su i potrošači mogli uočiti da se police u maloprodajnom lancu pomalo prazne. Kada je napetost narasla do vrhunca, Todorić je pozvao predstavnike tridesetak najvećih dobavljača na sastanak. Njegovi poslovni partneri s kojima je radio više od 25 godina u tom su ga trenutku podržali. – Kompanija će se založiti da rokovi plaćanja budu u skladu s ugovorenima. Vezano uz proces restrukturiranja koncerna, a kojem su dobavljači dali značajan doprinos, učinit će se sve na zaštiti njihove izloženosti koncernu. Potvrđen je obostrani interes za nastavak poslovne suradnje s ciljem zajedničkog rasta. Dobavljači su istaknuli da je Agrokor jedan od njihovih najznačajnijih partnera te su spremni i dalje dati snažnu podršku u restrukturiranju kompanije, ali isto tako očekuju da će se u tom procesu maksimalno štititi njihovi interesi – priopćeno je iz Agrokora. Dobavljači Agrokora objasnili su da u kratkom roku očekuju jasan plan servisiranja svojih potraživanja te objašnjenje hoće li kod financijskih vjerovnika imati prioritet u namiri dugova. Nervoza uoči potpisivanja stand-still aranžmana, ali i nedostatak novca za svakodnevno poslovanje nagnao je dio dobavljača na aktiviranje prvih zadužnica. Prve ovrhe izvršene su 30. ožujka, zbog čega su blokirani računi petnaestak Agrokorovih kompanija, između ostalog, samog Agrokora, Leda, Belja, Jamnice, Tiska i PIK Vrbovca. Tijekom blokade od Agrokorovih društava naplaćeno je ukupno 322 milijuna kuna. Od tada dobavljači počinju sa svakodnevnim sastancima. Istodobno, banke i faktoring-društva kreću s aktiviranjem mjenica koje na naplatu dolaze dobavljačima jer se od Agrokora nisu mogli naplatiti. U popodnevnim satima 2. travnja potpisan je pak stand-still aranžman s Agrokorom u kojem je sudjelovalo sedam banaka: Sberbank, VTB, Zagrebačka banka, Erste steiermärkische bank, Raiffeisen bank, Bank Austria i Privredna banka Zagreb. Dobavljači pak ne žele pristati na deblokade Agrokorovih računa ako se u proces, kao regulator, ne uključi država. Stoga se i premijer Andrej Plenković dan kasnije sastao s dobavljačima pa poručio da Vlada radi na smirivanju situacije u kompaniji. Kako su od početka i najavljivali, vjerovnici su 4. travnja imenovali savjetnika za restrukturiranje Agrokora, Alvarez&Marsal, pod vodstvom Antonija Alvareza III. Alvarez je kompaniju trebao voditi kroz proces kompleksnog restrukturiranja. – To imenovanje ima podršku ključnih dionika i kompanije, a Alvarez&Marsal rade na dobivanju podrške svih dionika, uključujući dobavljače, najmodavce i zaposlenike u sljedećih nekoliko dana – objavio je Agrokor uz istodobno predstavljanje Alvareza i njegova tima javnosti. Iako se Alvarez javnosti predstavio tek 4. travnja, poslije se pokazalo da su i on i njegovi ljudi u Agrokoru radili već tjednima, i to kao savjetnici za restrukturiranje po izboru najvećeg vjerovnika, ruskog Sberbanka. Alvarez je znao koji ga posao čeka, pripremio je plan, ali donošenje “lex Agrokor” i njegovo aktiviranje nekoliko dana zatim nije mu dalo prostora da ga i provede. U idućem nastavku donosimo sve o pritisku javnosti i vjerovnika na državu da se uključi u proces restrukturiranja Agrokora .