Bošnjaci žele državicu kao i Srbi u BiH, ali bez Hrvata
Traži se ukidanje Doma naroda, koji jedini štiti prava Hrvata, koji je i temelj Washingtonskog sporazuma koji je potpisala RH
Bošnjačke stranke ljevice i desnice, SDP, SDA ... otkrile su karte. U biti, želi se nastaviti dominacija, a onda i eliminiranje Hrvata Nedavno je bošnjački potpredsjednik Republike Srpske (RS) Ramiz Salkić iz bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) alarmirao javnost da su Bošnjaci diskriminirani u srpskome entitetu jer im se onemogućava zaštita nacionalnih interesa u Vijeću naroda i tamošnjem Ustavnom sudu, te da nisu ravnopravni i konstitutivni. To se odnosi i na broj zaposlenih Bošnjaka u institucijama, probleme u školstvu, povratak... To su posljedice rata, ali i toga da umjesto ravnopravnog drugog doma Narodne skupštine RS-a imaju instituciju Vijeća naroda, parlamentarnog tijela koje može samo uložiti žalbu na neka pitanja, a o čemu opet odlučuje srpska većina u Ustavnom sudu RS-a. Tu diskriminaciju koju sada proživljavaju Bošnjaci, ali i Hrvati u RS-u, bošnjačke stranke predložile su u Federaciji BiH. Naime, bošnjačka SDA, SDP BiH, Demokratska fronta i Savez za bolju budućnost na sastanku s američkom veleposlanicom Maureen Cormack i visokim predstavnikom EU u BiH Larsom Gunnarom Wigemarkom izrijekom su predložili ukidanje Doma naroda u FBiH i njegovo pretvaranje u Vijeće naroda, inzistirali su da se pri izboru koriste podaci s popisa iz 1991. godine, da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak u Dom naroda. Riječ je o pokušaju preslikavanja pravnog i političkog stanja srpske državice RS-a u život FBiH koja bi, prema prijedlozima bošnjačkih stranaka, trebala postati bošnjačka državica.
Miloševićev poučak
Sveučilišni profesor Mile Lasić iz Mostara, koji je bio zaposlen u saveznim tijelima u Beogradu početkom 90-ih i svjedočio početku krvavog raspada Jugoslavije, uputio je jučer na Facebooku vrlo upozoravajuću poruku. “Pa pobogu, dragi sugrađani, prisjetite se Miloševićeve priče o ‘modernoj Federaciji’ i njegova razumijevanja nužnosti načela ‘jedan čovjek, jedan glas u višenacionalnoj zemlji, što je i stajalo na prapočetku jugoslavenske nesreće. Nije nikakva tajna da je Milošević pod ‘modernom Federacijom’ mislio na ‘veliku Srbiju’, pa su potom svi slijedili logike ‘modela nacija – država’ – okrupnjavanja i preklapanja teritorijalnog i nacionalnog, kako bi u konačnici postali mali i nikakvi ...” Lasićev post pokušaj je da se na primjeru mini Jugoslavije, kako su i prije zvali BiH, osvijesti do kojih granica je opasan prijedlog unitarne države. Hrvatske stranke vrlo su žestoko reagirale na poruke bošnjačke ljevice i desnice o tome da bi u slučaju pokušaja ukidanja Doma naroda trebalo ponovno oživiti Herceg-Bosnu, pokrenuti postupak razdruživanja ili pak potpuno blokirati BiH. Hrvatski član BiH Predsjedništva Dragan Čović istaknuo je kako prijedlog ne vodi rješenju presude. – Predlaže se tobože građanska opcija, a ustvari dominacija Bošnjaka. O Domu naroda se ne može razgovarati – rekao je Čović za Večernjak. Čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović pozvao je bošnjačke stranke da povećaju prava Bošnjaka i Hrvata u RS-u. I šefica diplomacije Marija Pejčinović Burić jučer je istaknula da treba osigurati jednakopravan položaj Hrvata, a ne dalje raditi na slabljenju pozicija.
Politički kaos
Nije slučajno da su bošnjačke stranke “udarile” na Dom naroda. Riječ je o gornjem domu Parlamenta Federacije BiH koji donosi sve odluke ravnopravno i koji je ključan za posredni izbor izvršne i zakonodavne vlasti. Bez Doma naroda, u kojemu Hrvati imaju 17 izaslanika, jednako kao i Bošnjaci i Srbi, ne može se izabrati predsjednik ovoga entiteta i Vlada Federacije BiH. S obzirom na to da su Bošnjaci tri puta brojniji, ovo je jedini način zaštite od majorizacije. S druge pak strane postoji i Zastupnički dom u koji se biraju predstavnici građana. Presudom Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića zatraženo je da se prestane s praksom izbora lažnih hrvatskih predstavnika i nametanja sa strane Bošnjaka, nego da Dom naroda, ali i druge nacionalne dimenzionirane institucije bira taj narod koji on predstavlja. Dom naroda jedna je od temeljnih institucija uspostavljenih u Washingtonskom sporazumu 1994. uz posredovanje SAD-a, Hrvatske i Turske. Potvrđen je kasnije 1995. Daytonskim sporazumom. Bilo kakva promjena koja narušava taj balans do sada je izazivala tektonske promjene. Svi su svjesni, pa i domaći političari, kako će se BiH morati transformirati na putu prema članstvu u Europskoj uniji. To podrazumijeva i omogućavanje manjinama da sudjeluju u izbornome procesu, što je suština presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdić-Finci. Ostalo je svega 20-ak dana za dogovor o izmjenama Izbornog zakona nakon čega će Središnje izborno povjerenstvo raspisati izbore. U slučaju da dogovora ne bude, a po predloženim rješenjima to više sliči ostvarivanju ratnih ciljeva, jedini izvjesni epilog je da će BiH nakon dvodesetljetne krize krenuti prema kaosu jer neće moći provesti izborne rezultate.