‘Polje Legrad ističe se među perspektivnim lokalitetima’
– Još čekamo rezultate istraživanja. Nas trenutačno više od nafte zanima geotermalna voda kao nusprodukt koji se pojavio. Zasad više vjerujemo u tu vodu nego u naftu koja nam je kao neka rezerva, no naravno, ako se pronađe, bit ćemo presretni jer je svaka kuna dobrodošla – kaže Ivan Sabolić (28), načelnik općine Legrad u Koprivničko-križevačkoj županiji, komentirajući priču da je Ina u tom dijelu Podravine otkrila bogata nalazišta nafte.
Milijun kuna godišnje
– Čujte, tvrtka je na tržištu i postoji nešto što se zove poslovna tajna, tako da zasad nemamo podatke o zalihama nafte. Istraživanje još traje, a kad će završiti, ne znamo. Zna se to odužiti, pogotovo ako naiđu na tvrde vapnenačke stijene. Nekad smo bili jako bogati plinom i naftom, a 70-ih i 80-ih godina ovdje je bilo jedno od jačih ležišta. No 2011. godine sva su polja kod nas zatvorena. Prije tri godine, mislim da je bila 2015., obavljeno je 3D seizmičko istraživanje u ovom kraju i zaključeno je da bi se mogle naći zalihe nafte. Ina je sad otvorila probnu bušotinu i istražuje. Bušenje tek počinje – objašnjava načelnik Sabolić. Koliko su, pitamo, zarađivali na renti od eksploatacije? – Legrad je do 1993. bio u sastavu Općine Koprivnica, a nakon toga je kao samostalna općina imao neke prihode do 2011. godine, dokad je trajala eksploatacija. Mislim da se radilo do milijun kuna godišnje, nije to velik novac kako se zna pričati – napominje Sabolić. Preko općinskog teritorija prošle godine prošao je plinovod koji ide od Selnice u Međimurskoj županiji sve do podravskih Molvi, gdje Ina ima svoja plinska postrojenja, no taj plinski projekt, veli načelnik, nema veze s ovim vezanim uz “crno zlato”. Jesu li, pitamo ga dalje, moguće neke toplice s obzirom na to da se nada eksploataciji geotermalne vode? – Toplice su više priče za političare jer su velika ulaganja, a mala U Ini kažu da su 2015. proveli 3D snimanje kako bi utvrdili ugljikovodične potencijale i produljili radni vijek polja Legrad, Kutnjak i Peteranec, koja su ušla u zrelu fazu proizvodnje. Među perspektivnim lokalitetima istaknuo se, kažu, Legrad. Tek se, kažu, trebaju potvrditi komercijalne rezerve ugljikovodika u ležištu. – S obzirom na dosadašnje iskustvo s tim dijelom panonskog bazena, treba biti realan oko očekivanja potencijalnih rezervi ugljikovodika koje bi se mogle otkriti. Riječ je o radovima vrijednima više od 20 milijuna kuna, a njihov uspjeh može biti značajan u smislu realizacije projekata sličnog karaktera – ističu. (ibe) dobit. Ovo s vodom je realnije, sa staklenicima i plastenicima za poljoprivrednu proizvodnju može se brzo izvući dobit, a zapošljava se velik broj ljudi. Geotermalna elektrana i poljoprivredna djelatnost, tu može biti profita – zaključuje Sabolić.
Energana na bušotinama
Općina je otprije u kontaktu s jednom turskom tvrtkom zainteresiranom za gradnju energane u koju je spremna uložiti 20 milijuna eura. Slična se priča odvija u Draškovcu u susjednoj Međimurskoj županiji, gdje se gradi energana na lokaciji bivše Inine bušotine.