11. travnja Jest, na djelu je obračun s istinskim domoljubima
li to da odobravaju njihove zločine i da bi ih i oni danas ponovili kad bi bili u prilici? To pitanje Josipović, Glavašević i Beljak sami o sebi postavljaju, i po tome se od njih i sličnih razlikuju sve brojniji povjesničari i drugi znalci koji govore i pišu istinu o NDH, drukčiju od njihovih laži, a da pri tom ne opravdavaju i ne odobravaju ustaške zločine kao oni antifašističke. Na toj razlici nastaju tzv. podjele u društvu, koje su zapravo podjele na činjenice i krivotvorine. Kad je Mirjana Hrga došla na televiziju RTL, srpske Novosti napisale su da je to “najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske”. Hrga je tužila nakladnika, Srpsko narodno vijeće, kojemu je na čelu Milorad Pupovac, a on kao izdavač i potpisuje list. Sad je na suđenju poznata novinarka rekla da je “u Hrvatskoj na djelu nova vrsta fašizma” te je “neoprostivo reći da si Hrvatica i katolkinja”. Ta “vrsta fašizma” zaista postoji, protagonisti su mu, istina, malobrojni, ali mu je sadašnja HDZ-ova vlast omogućila da se razmaše. Pupovac je toj vlasti koalicijski partner, ona iz proračuna financira i Novosti i još neke medije sličnih stavova. Financira i obilje filmova koji su neka “vrsta fašizma” što se urotio protiv hrvatstva i katolicizma. I obilje nevladinih udruga koje žigošu najnormalnije domoljublje te ga i u nas i u svijetu opanjkavaju. A građani financiraju HRT na kojem se, pod ravnanjem glavnog direktora Kazimira Bačića, koji je HDZ-ov izbor, promiču tvrdnje o “građanskom ratu”. Upravo ta “vrsta fašizma” ohrabruje vodstvo HDZ-a za obračun s istinskim domoljubima i katolicima u vlastitoj stranci, što se, kako “naređuje” Pupovac, “moralo dogoditi” da se vidi “što je što i tko je tko”. stražnjicu – Plenkovića u Europskoj uniji malo tko, ili gotovo nitko, ne želi za partnera. Pokazala je to anketa o koalicijskom potencijalu država u prošloj i u nekoliko prijašnjih godina među stručnjacima i u javnosti svih zemalja EU, poslije koje je napravljena studija Europskog vijeća za vanjsku politiku. Kriteriji su bili: najčešće kontaktirana država, zajednički interesi, spremnost na odgovor, vanjska, razvojna, sigurnosna, obrambena, ekonomska, socijalna i fiskalna politika te spremnost na dublju integraciju. Zauzeli smo 25. mjesto, daleko ispred nas su i Poljska, i Slovačka, i Estonija..., čak i Grčka, a o Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj... da i ne govorimo. Iz karaktera ankete je očito da bismo puno bolje mjesto na ljestvici imali s razvijenim gospodarstvom i većom uključenošću u bitne europske tokove i poslove. Ovako, kad si poslušna i jadna kolonija, na svakoj si ljestvici na jadnom mjestu.