Ako u stran li problem š

Kada se govori o motivima, pod politički aktivni odgovaraju da žele No podaci pokazuju i da samo

vremenu u kojem je apatija birača sve veća, a njihovo povjerenje u institucije sve manje, politika je poput broda koji iz dana u dan tone sve dublje u očima građana. Pitanje koje se onda postavlja jest tko se svjesno na njega ukrcava, odnosno tko su mladi ljudi koji se danas odlučuju baviti politikom. Čine li to iz želje da nešto promijene ili u njoj ipak vide samo korist. Predstavnici najvećih ogranaka mladeži političkih stranaka u Hrvatskoj, Josip Bilaver i Ante Bačić iz HDZ-a, Biljana Gaća i Luka Nikpalj iz SDP-a te Ivan Bednjanić Bunić iz HNS-a priznaju da uhljebništva i koristoljublja među mladima ima, no da i dalje ima onih koji su u politiku ušli da bi učinili nešto dobro.

Ne žele etiketiranje

– U SDP sam se uključila sa 16 godina, pa neka netko pokaže osobu koja u toj dobi razmišlja toliko dugoročno da to odluči učiniti jer će u budućnosti imati koristi. Moj je razlog bilo to što sam iz Vukovara i imala sam prijatelje Jovanu i Srđana s kojima sam se igrala preko ljeta, no na jesen nismo mogli ići u isti razred – govori danas 28-godišnja politologinja Biljana Gaća, predsjednica Foruma mladih SDP-a, koja je tu stranku odabrala jer dijele iste vrijednosti. Kada se odlučila baviti aktivizmom, prvo je djelovala preko udruga civilnog društva, no shvatila je da one mogu pomoći samo do određene točke, nakon koje nastupa politika. Da je politično djelovanje stupanj više koji dolazi nakon angažmana u civilnom društvu smatra i Ivan Bednjanić Bunić, predsjednik Mladih HNS-a. No put od nevladinih udruga do politike uglavnom je svojstven onima koji su bliži lijevo-liberalnom svjetonazoru. S druge strane, predsjednik Nacionalnog odbora mladeži HDZ-a i predsjednik mladeži HDZ-a Splitsko-dalmatinske županije Ante Bačić objašnjava da je njegov put u politiku bio nešto drukčiji. – U HDZ sam se učlanio na fakultetu zbog društva, jer je to neki prirodni odabir kojim iskazujete podršku stranci s kojom dijelite svjetonazor. To su vrijednosti koje mi je odgojem usadila obitelj i dileme nije bilo – kaže Bačić te dodaje kako svaki član mladeži HDZ-a sam osjeti koliko ga politika “goni”. Mladi nakon učlanjenja u stranku sudjeluju u raznim aktivnostima, poput organiziranja kampanja, tribina i edukacija, a napreduju prvo na lokalnoj razini, pa na državnoj. Kada prijeđu tridesetu, počinju tražiti svoje mjesto u seniorskoj strukturi. – Politiku shvaćam kao put na kojem destinacija nije poznata. I nije dobro da si osoba za cilj odredi neku dužnost jer je onda usmjerena samo na to – govori Bednjanić Bunić koji, kao i većina njegovih kolega iz drugih stranaka, tvrdi da osim ponekog odmahivanja rukom uz komentar “ma, ti si još mlad”, nisu doživjeli diskriminaciju zbog svojih godina. S time se ne slaže Biljana Gaća. – Kao mlada žena, često sam osjećala da me podcjenjuju, pogotovo političari u gradskom vijeću koji se inače kunu u mlade ljude. Čula sam komentare poput “što ti znaš, mala gospodična, ti se onda nisi ni rodila“. Smatram da velike stranke ne daju dovoljno šansi mladima, pa SDP nema u Saboru ni jednu osobu mlađu od 30, a to je nedopustivo. Zato su i nastale stranke poput Živog zida – ističe Gaća te dodaje kako se u početku mlada osoba mora puno dokazivati. – U politiku uđete jer želite riješiti neki problem. Ja sam krenuo od toga da mi je kao studentu smetalo što nam na fakultetu žele ukinuti rok, pa sam se angažirao u Studentskom zboru – prisjeća se Bačić, samo jedan od mladih HDZ-ovaca čiji je put počeo u Studentskom zboru, zbog čega se to predstavničko tijelo studenata često smatra jednom od glavnih odskočnih dasaka za uhljebljivanje, no u HDZ-u kažu da u tome nema mjesta teorijama zavjera. – Zbor je prva prilika za sudjelovanje na izborima i to privlači osobe koje zanima politika, ne samo iz HDZ-a, nego i iz drugih stranaka, ali nas je najviše. Mi imamo više od 65.000 članova, a Forum mladih SDP-a, primjerice, ima ih 5000, koliko je nas samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Jasno je onda da će nas statistički biti najviše u udrugama. Time se ponosimo i mlade potičemo da se angažiraju – govori Bačić te dodaje da HDZ svoje članove upozorava na to da u nepolitičkim tijelima ne ističu stranačku pripadnost. A Biljana Gaća, koja obnaša dužnost gradske vijećnice u Vukovaru te je aktivna u stranci, no ujedno je i zaposlena u marketinškom odjelu privatne tvrtke iz Osijeka, smatra da bi politička karijera trebala biti odvojena i od profesionalnog života. – Bilo mi je jako važno da ostvarim karijeru u privatnom sektoru koji nema izravne veze s politikom. Dapače, smatram da mi je politički angažman bio uteg pri traženju posla. Više od godinu dana bila sam nezaposlena i ne mogu tvrditi da je to zato što se bavim politikom, ali... – napominje Gaća koja drži da ima mladih kojima je politika samo put do zaposlenja, no prema njezinu mišljenju to ne može dugoročno funkcionirati. – Ako vas je politika negdje stavila, može vas i maknuti. To je nesiguran put, a još je teže ako se morate nositi s etiketom uhljeba – kaže B. Gaća koja je u javnosti prije dvije godine bila eksponirana upravo zato što su je prozivali da je u Saboru provela samo dva dana kao zamjena Predragu Fredu Matiću, nakon čega je odlučila iskoristiti povlasticu da prvih šest mjeseci prima punu, a idućih šest mjeseci pola plaće. Branila se tada da se zbog angažmana u Saboru ne može vratiti na stručno osposobljavanje te da kao mlada nezaposlena osoba mora od nečega živjeti, no naišla je na veliko negodovanje javnosti. Etikete uhljeba se pak ne boji Josip Bilaver koji već šest godina obnaša funkciju predsjednika mladeži HDZ-a. Iako je njegov profesionalni put od samih početaka bio usko vezan uza stranku, on ne smatra da je to sporno. Bilaver, o kojem se govori kao o velikoj nadi HDZ-a i budućoj zvijezdi desnice, ima 32 godine i dolazi iz Škabrnje, a u HDZ učlanio se sa 17 godina te odmah aktivno uključio u rad stranke. Ubrzo je, već u studentskim danima, postao glavni tajnik mladeži HDZ-a, a potom i predsjednik. Izabran je i za jednog od potpredsjednika HDZ-a, a što se tiče njegova profesionalnog života, nakon završetka Ekonomskog fakulteta, okušao se u manjim poduzetničkim pothvatima, no ubrzo je postao šef ureda eurozastupnika HDZ-a u Zagrebu. Potom je bio zastupnik u Saboru, a od 2017. pomoćnik je ministra mora, prometa i infrastrukture

Početkom devedesetih 15 posto mladih smatralo je da je za uspjeh važna politička podobnost, a danas to misli 27 posto. Sve ih manje misli da su važni znanje i stručnost