ku uložim trud, je to mi da poziciju?
Aci su kontradiktorni jer mladi na pitanje zašto su pridonijeti društvu i malo ih priznaje da žele karijeru. pet posto mladih vjeruje političkim strankama
Olega Butkovića te je zadužen za fondove EU. – Ovo jest dužnosničko mjesto, mene je na poziciju imenovala Vlada, ali to ne znači da ja ovdje ne radim dobro i da se ne trudim. Moj radni dan traje od sedam ujutro do 18 sati, nakon čega se bavim i stranačkim obvezama. Također, to je vrlo mjerljiva pozicija gdje će se na kraju mandata pokazati koliko smo novca povukli iz EU, vidjet će se koliko su nam dobri rezultat i da smo sposobni, to nije sporno – kaže Bilaver te objašnjava da se politikom počeo baviti upravo zato da bi mogao napraviti nešto dobro za Hrvatsku. Da u povezivanju politike i profesionalne karijere nema ništa loše te da je to uobičajen put smatra i njegov stranački kolega Ante Bačić. – Tvrdim da mali postotak ljudi ulazi u HDZ zbog posla ili karijere, a i oni koji to naprave brzo odustanu kada vide koliko truda treba uložiti u stranku. Bilaver je, primjerice, 15 godina u Mladeži HDZ-a i sad je, eto, pomoćnik ministra. Gdje je problem? Ako je netko voljan uložiti godine truda u stranku bez naknade, trud treba cijeniti – kaže Bačić koji upire prstom u nezavisne liste koje se grupiraju neposredno prije izbora. – Ima primjera da se netko počeo baviti politikom u ponedjeljak, a u četvrtak je bio saborski zastupnik, gradski vijećnik ili župan. A u HDZ-u ima ljudi koji se godinama trude i još nemaju položaj – kaže Bačić koji je ušao u Sabor nakon posljednjih izbora kao zamjena Blaženku Bobanu koji je postao splitsko-dalmatinski župan. Dok mu traje mandat, zamrznuo je radno mjesto u splitskom Studentskom centru gdje radi kao menadžer.
Važne su veze i poznanstva
Politologinja Vlasta Ilišin iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koja se više od 30 godina bavi istraživanjem mladih te njihovom političkom participacijom, tvrdi da istraživanja pokazuju da motivi mladih koji ulaze u politiku nisu tako “čisti”. – Kada se govori o motivima, podaci su kontradiktorni jer mladi na pitanje zašto su politički aktivni odgovaraju da žele pridonijeti poboljšanju društva i malo ih priznaje da tako žele ostvariti karijeru. No podaci pokazuju da samo pet posto mladih vjeruje političkim strankama, a 10 posto se u njih učlanjuje. Zašto to onda čine? – pita se Vlasta Ilišin te dodaje da zainteresiranost mladih za politiku već godinama pada, što je primijetila i dekanica Fa- kulteta političkih znanosti Lidija Kos-Stanišić. – Moj je dojam da su studenti sve manje zainteresirani za politiku, pogotovo za onu koju vode tradicionalne političke stranke, a sve su više skloni protestnim strankama. Također, smatram da dio njih doista u stranke ulazi iz uvjerenja, a dio iz pragmatičnih razloga kao što je dobivanje posla uz pomoć članske iskaznice – kaže Kos-Stanišić te dodaje kako se, iako bi se moglo očekivati drukčije, malo politologa bavi politikom te je u njoj više pravnika i liječnika. A kad mladi odgovaraju na pitanje što je potrebno za uspjeh, prvi odabir su im “veze i poznanstva”, a više od četvrtine njih misli da je važna i politička podobnost. – I ta brojka raste, početkom 90ih je to mislilo 15 posto mladih, a danas smo na 27 posto što je jako zabrinjavajuće, posebice ako se uzme u obzir da ih sve manje misli da je za uspjeh potrebno znanje i stručnost – kaže Vlasta Ilišin te napominje da podaci zapravo pokazuju kakao mladi vide društvo i svijet oko sebe. Ono u čemu istraživanja potvrđuju riječi mladih političara jest tvrdnja da nisu svi isti. Mladi se, naime, jasno razlikuju svjetonazorski s obzirom na to u kojoj su stranci. I dok predstavnici Mladeži HDZ-a tvrde da stranka potiče njihov idealizam, u SDP-u imaju drukčije mišljenje. – Uđeš u politiku pun želje i onda ti realnost opali šamar. Politika me jako zanimala, u SDP sam ušao s 18 godina, no toliko sam se razočarao da sam odlučio odustati od stranačke aktivnosti i nisam jedini. Dok se igra po pravilima starijih generacija, mladi nemaju šanse, osim ako ne zaigraju tu igru, a ja to ne želim – kaže 28-godišnji Luka Nikpalj, još uvijek potpredsjednik Foruma mladih SDP-a. Smatra da bi za hrvatsku politiku bilo najbolje da se mladi iz svih stranaka ujedine i pobune protiv sustava. Da je stanje loše te da je najveći problem politike što se ne bavi kvalitetnim sadržajem i stvarnim problemima, nego populizmom, smatraju i drugi predstavnici mladeži, no dok oni misle da nešto mogu promijeniti, Luka Nikpalj kaže da se, uz neke iznimke, u strankama mladi mogu samo iskvariti. – Sve stranke su jednake, poput navijačkih skupina bez programa u kojima se navija samo za boju. Njima odgovaraju mladi ljudi koji će se odreći svojih ideala i bezrezervno izvršavati naredbe – ističe dizajner iz Šibenika te zaključuje kako se često zaboravi da stranke nisu tu da nađu posao svojim članovima, nego da otvore radna mjesta za sve u državi.