BESPLATNE UDŽBENIKE I TABLETE
Eksperimentalna škola imat će
Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak ubuduće će na reformi obrazovanja surađivati s bivšim ministrom Radovanom Fuchsom. Tako je odlučio premijer Andrej Plenković imenovavši ga svojim savjetnikom za rad u ekspertnoj radnoj skupini (ERS). No odgovornost za provedbu i uspješnost tog projekta u školama neće dijeliti. Odgovornost će biti samo ministričina, a jesu li škole, nastavnici i profesori spremni pet mjeseci prije početka eksperimentalnog uvođenja reforme, što misli o Fuchsu i zašto se protivila izboru svojeg državnog tajnika Matka Glunčića na čelo ERS-a, govori u prvom intervjuu od Fuchsova imenovanja. Prvi je to intervju i uoči početka edukacije nastavnika za tzv. novu školu.
Radovan Fuchs imenovan je posebnim savjetnikom premijera za koordinaciju rada ekspertne radne skupine. Držite li se odgovornom za rasplet koji je rezultirao poništenjem natječaja za voditelja ERS-a?
Takvu odluku predložio je premijer Andrej Plenković Posebnom stručnom povjerenstvu koje je donijelo odluku o odabiru 12 članova ERS-a, pa i o poništenju natječaja za voditelja. Odgovornost je svih naći najšire moguće suglasje o ovako važnoj temi.
Rekli ste da kao ministrica ne imenujete voditelja, ali i za potencijalnog voditelja rekli ste da on neće biti izabran na to mjesto i takvim svojim stavom utjecali na ishod natječaja. Što to točno zamjerate Matku Glunčiću?
To nije točno. Odgovarala sam na pitanje novinara vezano za pismo koje je državni tajnik poslao školi i rekla sam da zbog navedenog on nije pogodan za voditelja. Osim činjenice da je gospodin Glunčić napisao pismo puno netočnih navoda i sve to s ciljem da škola u kojoj je predstavnik roditelja ne uđe u eksperimentalnu fazu kurikularne reforme Škole za život, on nije ni dokazao da zadovoljava formalne uvjete natječaja. Konkretno, nije vodio projektni tim ni projekt u odgoju i obrazovanju, što se eksplicitno tražilo u natječaju. Naravno, o tome svatko može imati svoje mišljenje. Ako tome pridodate plan rada Vlade i preporuke Europske komisije u kojima je kurikularna reforma prioritet, mislim da je moj stav opravdan.
Ipak, državni tajnik Glunčić na natječaju je osvojio više od 400 bodova. Kako ste ga vi ocijenili prije, ali i nakon intervjua?
Što vama znači 400 bodova? Od koliko ukupno mogućih? Ako je to otprilike 66 posto mogućih bodova, koja bi to školska ocjena bila? Dakle, gospodina Glunčića ocjenjivala sam isključivo kao potencijalnog člana ERS-a u kategoriji člana u prirodoslovnom području. Za voditelja sam ostavila jasan pisani trag da prema mojem mišljenju ne zadovoljava minimalne formalne uvjete te ga prema tome nema smisla ocjenjivati.
Jeste li, kako to mnogi tvrde, Matku Glunčiću dali najvišu ocjenu od svih ostalih prijavljenih kandidata pa je naknadno brisali i smanjivali mu ocjene, tj. bodove?
Naravno da ne. Nakon dobivenih dokaza o vođenju projekata upisala sam bodove onima koji su vodili projekte, a onima koji nisu ostavila sam nulu, odnosno napisala da prema mojem mišljenju ne zadovoljavaju minimalne zahtjeve iz natječaja.
Kakvu suradnju očekujete s nedavno imenovanim posebnim savjetnikom premijera Radovanom Fuchsom?
Kontaktirala sam profesora Fuchsa, čestitala mu na imenovanju i iskreno vjerujem u dobru suradnju u području kurikularne reforme. S obzirom na to da je profesor Fuchs bio ministar, on dobro razumije odgovornosti i nadležnosti ministra, odnosno ministrice te djelokrug Ministarstva.
Prije dolaska na ministarsku poziciju zagovarali ste depolitizaciju obrazovnog procesa. Zašto niste ostali pri tome stavu?
Ponovit ću još jedanput: depolitizacija koju sam najavila znači micanje politike od sadržaja reforme i to sam provela – tu više nema rovovskih bitaka zbog marginalnih pitanja. Ima pokušaja, ali ja inzistiram na konstruktivnoj, a ne destruktivnoj raspravi i to je svima jasno. Politika će uvijek stvarati okvir, kao što je primjerice HNS dao priliku nestranačkom stručnom timu da vodi četiri golema reformska procesa: reformu stru- kovnog obrazovanja, izgradnju relevantnog visokog obrazovanja i poticanje izvrsnosti.
Na jesen počinje eksperimentalna provedba Škole za život. Hoće li učitelji, nastavnici i profesori biti spremni? Je li pet mjeseci dovoljno za njihovu edukaciju?
Šira je edukacija putem webinara počela još lani, od ishoda učenja do upravljanja strukovnim školama, i to daje dobre rezultate i izaziva velik interes, a ovaj su tjedan otvorene online edukacije za gotovo 1500 učitelja, suradnika i ravnatelja. Planirane su i radionice i posjeti školama. Izrađujemo metodičke priručnike, 20 mentora već radi s učiteljima, otvorili smo online okruženje za svih 1500 učitelja u eksperimentalnoj fazi, a interes je i veći, pratit će nas u svemu i međunarodni stručnjaci. Ukupno će se angažirati oko 150 stručnjaka i mentora, uz savjetnike koji već rade u našim agencijama. Učitelji neće ostati sami, pratit ćemo ih i pomagati im u svakom koraku ovog procesa. Mislim da Ministarstvo nikad nije bilo više na terenu i da nikad nije više komuniciralo s učiteljima, kako u području općeg tako i u području strukovnog obrazovanja.
Koliko će često u tih pet mjeseci nastavnici imati predavanja i edukacije uživo u svojim školama?
Dakle, kontinuirano će se provoditi online radionice, ali bit će organizirane i radionice po županijama i stručnim aktivima. Dodatno, tijekom izvođenja eksperimentalne faze u svakoj od 72 škole bit će organizirana barem četiri savjetnička posjeta
Gospodina ocjenjivala kao potencijalnog Glunčića sam isključivo člana ERS-a. Za voditelja sam ostavila jasan pisani trag da ne zadovoljava minimalne formalne uvjete te ga prema tome nema smisla ocjenjivati
i edukacije. Za početak, važno je kazati da smo u sklopu kurikularne reforme prvi put ušli u škole s edukacijom učitelja.
Hoće li zbog edukacija imati godišnji odmor?
Naravno da će imati godišnji odmor. Veći dio srpnja i kolovoza nije predviđen za edukacije.
Mijenjaju li se u Školi za život, odnosno reformiranoj školi, raspored praznika, trajanje školskog sata, ukupna satnica?
Ove se promjene provode uvođenjem novih rasterećenih kurikula, inoviranim metodama poučavanja u kojima je veći naglasak na rješavanje problema, a puno manji na bubanje činjenica te tome prilagođenim metodama vrednovanja, ali u okvirima sadašnje godišnje satnice. Međutim, škole će moći fleksibilno organizirati nastavu i izvođenje pojedinih predmeta i tema.
Kako će nastavnici i učitelji od iduće školske godine bilježiti dobre i loše strane eksperimentalne provedbe, kome će i koliko često javljati svoje primjedbe ili pohvale vezane za pojedine kurikule?
Za sve vrijeme provedbe eksperimentalnog programa organizirano je praćenje i vrednovanje na razini postignuća ishoda učenja, zadovoljstva učenika i učitelja te posebno izvedbe kurikula i svrsishodnosti novih nastavnih materijala. Za tu smo namjenu dobili i četiri milijuna kuna vrijedan projekt Europske komisije te će u tome uz naš Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja biti uključeni i inozemni stručnjaci. Nastavnici će svoja pitanja, komentare i prijedloge najvećim dijelom razmjenjivati u online okruženju tako da za njih neće biti dodatnog administrativnog opterećenja.
Najavljivala se i uspostava pozivnog centra koji bi bio dostupan tijekom eksperimentalne provedbe reforme. To znači da nastavnici, imaju li pitanja, mogu nazvati, no tko će im odgovarati na pitanja?
Uskoro ćemo otvoriti Infocentar Škola za život u kojem će svakodnevno na raspolaganju biti naši mentori, međunarodni stručnjaci i savjetnici iz Agencija, CARNET-a i Ministarstva.
Što je s promjenama na učiteljskim fakultetima? Zašto ondje nisu učinjene korjenite promjene? Nije li logično da to bude među prvim potezima reforme obrazovanja?
Slažem se s vama, učiteljski fakulteti moraju doživjeti transformaciju. Jer dugoročan uspjeh reformskih procesa ovisi o kvaliteti i inovativnosti učiteljskih i nastavničkih studija. Učiteljski i nastavnički fakulteti svakako će biti uključeni, a i posebno stimulirani putem programskih ugovora, u usklađivanju svojih studijskih programa i sudjelovanju u reformskim procesima.
Kada je raspisan natječaj za udžbenike, svi kurikuli nisu bili recenzirani. Kada se očekuju prvi udžbenici i kada će učitelji dobiti prve materijale po kojima će raditi u novoj školi?
Za početak, važno je naglasiti da su neke europske zemlje ušle u svoje eksperimentalne faze bez novih udžbenika ili materijala, ali mi ćemo ih imati. Za većinu novih eksperimentalnih materijala (od kojih će najmanje 30 posto biti u digitalnom multimedijskom obliku) rok za predaju je 1. svibnja te će oni nakon recenzije i prilagodbe biti dostupni učiteljima i nastavnicima u lipnju. Rok za fiziku, biologiju i kemiju za 7. razred te povijest za 5. razred osnovne škole i 1. razred srednje škole je u srpnju.
Ima li predmeta za koji se neće raditi udžbenici?
Za informatiku će se, pored postojećih, eventualno dopunjenih udžbenika veliki naglasak staviti na otvorene digitalne obrazovne resurse.
Kako mislite postojećih i eventualno dopunjenih udžbenika? Nismo li najavili da, što se tiče informatike, mijenjamo sve?
Ove godine nije objavljen natječaj za nove udžbenike iz informatike, ali nakladnici mogu poslati dopunjene inačice svojih izdanja u skladu sa Zakonom o udžbenicima. Učenicima i učiteljima uz postojeće će udžbenike iz informatike biti na raspolaganju digitalni obrazovni sadržaji i metodički priručnici koji do sada nisu bili u školama.
Idemo u eksperiment u prve razrede osnovnih škola. Trebali bismo nakon školske godine imati odgovor što je u nastavi dobro, a što nije. No što je s drugim razredom koji ne ulazi u eksperiment? Zapravo oni koji sada uđu u eksperiment, eksperimentalna su generacija
Nastavak na 6. stranici