I TJESTENINA BI MOGLA BITI DIO FESTIVALSKE PONUDE. IN MUSICA, PRIMJERICE
Posljednji vikend u rujnu tradicionalno se u talijanskoj Goriziji održava najzanimljiviji europski gastronomski sajam, na kojemu će se prvi put sustavno i vrlo ambiciozno predstaviti i Hrvatska
Počinje sezona izletničke hrane na otvorenom. Gradsko ugostiteljstvo rasteglo ju je na cijelu godinu. Ulice središta gradova pretvaraju se u posebnu vrstu restorana. Takozvani street food najzanimljivija je prehrambena pojava novoga doba, sada kada čak i ugedni ugostitelji i kuharske zvijezde pripremaju i nude hranu za uličnu konzumaciju, za zastajkivanje ili čak jelo u hodu. Zagreb nije iznimka, naprotiv. Dvanaest mjeseci festivala i manifestacija na otvorenom kulminiraju “Adventom u Zagrebu” i eksplozijom ulične hrane. Od uspavane metropole grad je u nekoliko godina postao prvorazredni turistički mamac. U posljednjem izdanju Velike svjetske enciklopedije ulične hrane (nikada prevedene!) Zagreb i Hvatska nisu privukli autore. U prvom sljedećem imat će što pisati o nama. Nove se zamisli za slasne brze zalogaje predstavljaju “urbi et orbi”. Autentičnom ponudom Hrvatska će se prvi put sustavno i vrlo ambiciozno predstaviti na najzanimljivijem europskom gastronomskom sajmu, onom u talijanskoj Goriziji, simbolično nazvanom Gusti di frontiera. Sajam se tradicionalno održava posljednji vikend u rujnu, no koncept hrvatskog nastupa već se odavno počeo pripremati. Ugostiteljski poduzetnik Dado Tašner u svom Cheese baru ustrajno prikuplja ideje i suradnike, hrvatski nastup u Italiji mora biti u svakom pogledu reprezentativan, probiru se najbolji. Nije lako, primjerice, od 130 autohtonih sorti grožđa probrati najprivlačnija vina. Svaka se prigoda koristi za kušanja i ispitivanja tržišta. Veliko ugostiteljsko nadmetanje i lansiranje novih uličnih hitova kontinuirano je natjecanje. Čak su i prometnice na Velesajmu upravo sada zakrčene prehrambenom ponudom na nabujalom Auto showu. Zavođenje i ljubav na prvi pogled bitna su obilježja hitova ove vrste urbanog ugostiteljstva. Jela se dovršavaju naočigled, mirišu i mame. Ulična je scena ujedno i prostor za inovativne plagijatore. Čime je to susjed uspio i kako se njegov uspjeh može nadmašiti u ponovljenom i poboljšanom izdanju, domišljata je analiza koja pokreće street food. Primjerom kobasica najlakše će se opisati ovaj fenomen koji svakodnevno propituju profesionalci koji debatiraju i kušaju u Cheeseu. Sve vrste mesa koje se uobičajeno nude u mesnicama mogu se usitniti i nadjenuti u crijeva razli-
čitih debljina, promjera i duljina. Sočnost je najpoželjnija osobina, no do nje vode bezbrojne staze, mirisne, aromatizirane, ljutkaste, preko tave, roštilja, lonca ili kotlovine, obogaćene prilozima i umacima, na kruhu, svježem ili preprženom, u pecivu ili lepinji... Fritaje i omleti mogu biti posebno zanimljivi. Jaja su lako dostupna cijele godine, no sezonske su fritaje ponuda znalcima. Početkom proljeća s medvjeđim lukom, sada s divljim šparogama, pa onima iz uzgoja, potom sa šumskim gljivama sve do kasne jeseni i na koncu onih moćnih zimskih koje prate kolinje. Slično je sa savijačama, štrudlima. Odlične savijače od jabuka mogu se pripremati cijele godine, ali one od svježe ubranih višanja maraški usred ljeta slastičarske su divote prvoga reda. Ove će se godine prve sazrele iz Zadra žurno dopremati na zagrebačke tržnice za posebnu namjenu, festivalsku poslasticu. Festival koji će dati odgovor na mnoge nove ugostiteljske nedoumice jest jarunski trodnevni INmusic festival u lipnju. Organizator je iznenadio javnost i privukao pozornost šmekera kada ove godine prvi put nije pozvao velike pivare nego nove zvijezde domaće craft beer scene iz Dugoga Sela koji se upravo tako znakovito zovu: Crafter’s. Umjesto jeftine konfekcije autorsko pivo s potpisom, to je presedan međunarodnih razmjera. Naime, INmusic je prvi veliki europski rock-festival na kojemu će se nuditi isključivo zanatsko pivo s potpisom. Sada se smišljaju jela po mjeri svake etikete Crafter’sa. Zasad ih je šest na tržištu, no razmišlja se i o specijalima. Publika INmusica vrlo je poticajna: trećinu čine Zagrepčani, trećinu drugi hrvatski građani, trećinu stranci. Uglavnom su obrazovaniji od prosjeka, bolje platežne moći, a odlikuje ih i znatiželja. Profesionalci drže da su tjestenine veliko neistraženo područje festivalske ponude. Ali ne bilo koje, nego svježe pripremljene od vrhunskih domaćih namirnica. Na Dolcu svaki dan Aurelia u ponudi ima dvadesetak tjestenina, koje se vrlo kratko kuhaju, pa su savršene za pripremu pred publikom. Scenografija, kostimografija pa čak i kuharska koreografija neizostavni su kako bi se ulično ugostiteljstvo pretvorilo u kulinarsku atrakciju, a Zagreb i Hrvatska zamjetno pozicionirali na gastronomskoj karti svijeta.
Nije lako Dadi Tašneru od 130 autohtonih sorti grožđa probrati najprivlačnija vina I ovih se dana, za Auto showa, na Velesajmu uživa u lansiranju ugostiteljskih hitova