Hrvatska se treba ugledati na Estoniju i Sloveniju
Dr. Pokos objašnjava da recentnija istraživanja kazuju da je visina naknada nakon rođenja djeteta iznimno važna. Naime, osnovni su ciljevi obiteljske politike osigurati blagostanje roditelja i djece tijekom razdoblja odgoja i skrbi za djecu te roditeljima pružiti vrijeme za obitelj, financijsku sigurnost i infrastrukturu za sudjelovanje u radnom i društvenom životu. Stoga je osnovni cilj naknada spriječiti osiromašenje obitelji nakon rođenja djeteta. Zato Hrvatska mora što prije potpuno delimitirati roditeljske naknade, a kao dobre primjere možemo navesti modele Slovenije i Estonije koje imaju najsveobuhvatnije mjere među državama srednje i istočne Europe. Osim toga, Estonija i Slovenija mnogo su učinile i na institucionalnoj skrbi za predškolsku djecu. la majke su obično bile te koje su se brinule o djeci kod kuće, često i zbog toga što su ionako manje zarađivale. Sada roditelji imaju pravo na dvije trećine plaće kada su na rodiljskom, tj. roditeljskom dopustu.
Veći broj jaslica i vrtića
Takav sustav omogućava roditeljima da budu fleksibilni u planiranju života po rođenju djeteta. Od Francuza su, koji imaju najveću stopu nataliteta u Europi, Nijemci preuzeli institucionalni model zbrinjavanja djece nakon poroda, odnosno smještaj u jaslicama i vrtićima. – U Njemačkoj nije postojao dobro razrađen način zbrinjavanja djece, u mnogim regijama nije bilo dovoljno mjesta u jaslicama i to se sada mijenja – objasnio je Sebastian Klüsener, demograf s Instituta “Max Planck”. Usporedbe radi, situacija u Francuskoj pokazuje koliko je predškolski odgoj važan faktor za stopu nataliteta. Francuska uz najvišu stopu nataliteta u Europi istodobno ima bitno kraći rodiljski dopust u odnosu na Njemačku, ali i druge države – samo šest tjedana prije i deset tjedana poslije poroda. U Francuskoj je politika više fokusirana na institucionalnu brigu o djeci i nije neobično da roditelji svoje dijete ostavljaju u jaslicama samo nekoliko mjeseci nakon rođenja.