Na putu u EU Albanija stiže Srbiju i Crnu Goru
BiH se poziva da hitno promijeni izborne zakone
Nacrt dokumenta o napretku jugoistočnih hrvatskih susjeda prema EU sutra će se naći na dnevnom redu Europske komisije
Albanija će prvi put dobiti preporuku za otvaranje pristupnih pregovora, Makedoniji će ta preporuka biti ponovljena uz dosad najpozitivnije ocjene da u Skoplju možda više nego ikad prije postoji “jasna prisutnost političke volje za napredak” prema EU, a BiH će biti pozvana da hitno promijeni izborno zakonodavstvo. Sve to piše u nacrtu dokumenata o napretku jugoistočnih hrvatskih susjeda prema EU, u tzv. paketu proširenja koji se Europska komisija sprema usvojiti sutra i u čije smo dijelove neslužbeno imali uvid prije usvajanja. U izvještaju o Srbiji Komisija planira ponoviti da brzina pregovora o pristupanju Srbije Europskoj uniji ponajprije ovisi o napretku u dijalogu o normalizaciji odnosa s Kosovom i o napretku Beograda u provođenju reformi.
Kosovo najvažniji uvjet
U nacrtu dokumenta pozdravlja se inicijativa predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o pokretanju unutarnjeg dijaloga Srba o Kosovu, čiju neovisnost Beograd odbija priznati, ali što bi u skoroj budućnosti moglo biti promijenjeno u kontekstu unutarnjeg dijaloga u društvu i pristupnih pregovora s Europskom unijom u kojima je normalizacija odnosa s Kosovom najvažniji uvjet. U cijelom paketu izvještaja Komisija planira ponovno naglasiti da EU neće uvoziti bilateralne sporove između zemalja na zapadnom Balkanu te da oni trebaju biti riješeni prije bilo čijeg pristupanja Uniji. No, u nacrtu izvještaja navodi se i ocjena Komisije da dosad nema vidljivih rezultata u rješavanju takvih bilateralnih otvorenih pitanja. Crna Gora najdalje je odmakla u pregovorima s EU, no u najnovijem izvješću o napretku Komisija planira navesti da nije bilo znatnijih praktičnih rezultata reformi u području vladavine prava. Na papiru su provedene zakonodavne reforme, ali službenu Podgoricu potiče se da brže i vidljivije radi na učincima u praksi. Posebno to vrijedi u području slobode medija, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, na čemu se Crna Gora tek treba dokazati. Crna Gora i Srbija percipirane su u Bruxellesu kao predvodnice među zemljama kandidatkinjama na zapadnom Balkanu, kao dvije zemlje koje imaju šanse ući u EU najranije 2025. godine, no nakon ovakvog izvješća Komisije očekuje se da će ih u pregovorima početi sustizati i Albanija.
Ambiciozni rok 2025.
I Makedonija, uspije li do ljeta riješiti pitanje imena tako da Grčka ukloni svoj veto koji je dosad u Vijeću EU blokirao ostvarenje svake ranije preporuke Komisije o početku pregovora. U takvom scenariju četiri države, a ne samo dvije, “jurile” bi za ambicioznim rokom u obliku 2025. godine i bila bi to prava “regata” zemalja kandidatkinja za EU na zapadnom Balkanu. Kosovo i Bosna i Hercegovina i u tom najoptimističnijem scenariju zaostaju. Izvješće o napretku Kosova govori o usporenom reformskom procesu. A i izvješće o BiH govori o vrlo sporom postizanju rezultata u prioritetima preuzetim u sklopu reformske agende. Ipak, priznaje se da mehanizam koordinacije o pitanjima vezanim uz EU počinje davati rezultate jer je BiH predala odgovore na upitnik Komisije o spremnosti za status kandidata. Primjereno funkcioniranje tog mehanizma ostaje ključno za uspjeh ili neuspjeh BiH na daljnjem putu prema dobivanju statusa kandidata. Europska komisija također planira od BiH tražiti da izmijeni izborno zakonodavstvo tako da primijeni presude Ustavnog suda i Europskog suda za ljudska prava.