Protiv “diktature šerijata”
Islamska zajednica u BiH i dalje nema potpisan sporazum s državom jer se za muslimane traže prava koja nemaju katolički i pravoslavni vjernici
Izetbegovićev prijedlog Dragan Čović nazvao je namjernim podizanjem napetosti, a Mladen Ivanić politikanskim potezom Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i dalje će ostati jedina vjerska institucija u toj zemlji koja nema potpisan sporazum s državom. Naime, predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović pokušao je na dnevni red sjednice Predsjedništva staviti to pitanje, ali druga dva člana su to odbila.
Jednaka prava za sve
Prilikom glasanja o usvajanju dnevnog reda, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović i član iz RS-a Mladen Ivanić tražili su i glasali da se s dnevnog reda koji je predsjedavajući Predsjedništva BiH predložio skine točka “Prihvaćanje Osnovnog ugovora između BiH i Islamske zajednice u BiH”. Dragan Čović smatra kako Izetbegović namjerno podiže napetosti, a srpski kolega Mladen Ivanić kako se radi o politikantskom potezu. BiH ima potpisane sporazume s Katoličkom i Pravoslavnom crkvom, a sporazum s Islamskom zajednicom je na čekanju zbog više iznimki koje se traže za muslimanske vjernike. Naime, Dragan Čović ima nekoliko zamjerki na ugovor s Islamskom zajednicom. Među ostalim, smeta mu poslovanje Islamske zajednice, zapošljavanje u njenim institucijama, arhivi, vakufska imovina, ali zamjerke ima i za specifične islamske obrede i obveze poput džuma-namaza, hadža ili Kurban-bajrama, kao i sehura ili iftara tijekom ramazana te nošenja marame. Islamska zajednica u BiH tim sporazumom traži da se u javnom i privatnom sektoru omogući pravo na “obavljanje džuma-namaza” (molitva petkom), što je zajednički tjedni obred u džamiji u podne, dok bi se tijekom svetog mjeseca ramazana molitve održavale svakodnevno. Takvo pravo, čak ni nedjeljom, nije regulirano katoličkim ni pravoslavnim vjernicima. Isto tako, traži se pravo na stanku tijekom iftara (vrijeme prekida posta nakon zalaska sunca) i sehura (vrijeme početka islamskog posta koji nastupa početkom zore) u istom mjesecu. Takvo što nije uređeno za katolike i pravoslavce, koji imaju također sličan mjesec korizme, koji je priprava za svetkovinu Uskrsa.
Sporna uporaba obilježja
Također se traži da se omogući “pravo na odsutnost s posla u svrhu obavljanja hadža”. Hadž predstavlja jednu od obveza muslimana, hodočašće u Meku, što može trajati i mjesec dana. Sporazumom se traži i obavljanje molitve na radnom mjestu. Takvo što također nije uopće predviđeno sličnim ugovorima s drugim Crkvama i drugim zajednicama. Jedno od prijepornih pitanja jest i uporaba vjerskih i tradicijskih obilježja. To je pitanje izbora prehrane, ali i odijevanja i izgleda “u skladu s njihovim vjerskim uvjerenjima”. To bi u biti moglo dovesti do toga da se ozakoni, osim hidžaba i nošenje burke, ali i nikaba i u javnim institucijama, jednako kao i hlača koje najčešće nose pripadnici selefijsko-vehabijskog pokreta. Nošenje nikaba i burke, pa čak i hidžaba, u mnogim je europskim zemljama zabranjeno. Dok u Islamskoj zajednici u BiH vjeruju kako će ugovor naposljetku biti usvojen jer je, kako navode, usuglašen s Ustavom BiH, vlasti iz entiteta RS žestoko se protive usvajanju sporazuma koji su nazvali “diktatom šerijata”. Pravo na stanku za vrijeme iftara i sehura tijekom ramazana Pravo na odsutnost s posla u svrhu obavljanja hadža Omogućiti svakodnevno obavljanje molitve na radnom mjestu Omogućiti izbor prehrane (halal), ali i odijevanja i izgleda “u skladu s vjerom”
Zahtjevi muslimana vezani uz ramazan ne postoje za kršćane kod npr. korizme i Uskrsa Nošenje nikaba, burke i hidžaba u brojnim je europskim zemljama zabranjeno zakonom