Svaki dan 60 ljudi dozna da boluje od raka, rezultati liječenja porazni

Rezolucija o zloćudnim tumorima usvojena je još 2009., ali Nacionalni plan protiv raka još nije donesen, podaci Registra za rak samo se revidiraju, prevencija se ne provodi...

žene debelo i završno crijevo (1339) traheja, bronh i pluća (815) prosjek RH najviša stopa u Požeško-slavonskoj županiji najniža stopa u Splitsko-dalmatinskoj županiji žene novodijagnosticirana od toga

10.534

dojka (2748) traheja, bronh i pluća (2197) prostata (2141) debelo i završno crijevo (1890) prosjek RH najviša stopa u Brodsko-posavskoj županiji najniža stopa u Šibensko-kninskoj županiji STOPA MORTALITETA stanovnika Hrvatskoj je 2015. godine od raka umrlo 14.012 ljudi. Taj podatak iznio je ovih dana u svom godiš- muškaraca

12% 427,7 16% 11.969

muškaraca njem izvještaju Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Podatak da je u godinu dana rak usmrtio cijeli jedan grad veličine Rovinja u javnosti je prošao nezapaženo, tek kao dio neke svakodnevne statistike. Isti izvještaj kaže i da su u toj godini otkrivena 22.503 novooboljela, dakle da je svakog kalendarskog dana više od 60 ljudi dobilo dijagnozu da boluje od raka. Valja napomenuti da su to novi, posljednji podaci o epidemiologiji raka kod nas te da na razini zemalja EU isti izvještaj još nije dovršen pa se i dalje koriste podaci za 2014. godinu. Ipak, u takvoj usporedbi Hrvatska je, uz Mađarsku, zemlja s najviše umrlih od bolesti raka među članicama EU28. Ali i zemlja u kojoj broj umrlih i dalje – raste. Raste i broj oboljelih, štoviše kad se usporede podaci iz izvještaja proteklih godina, kontinuirano još od 90ih svake godine imamo sve više ljudi koji obolijevaju od raka i sve više njih koji od te bolesti umru. Takva bi vijest desetljeće prije “rušila naslovnice”, pisalo bi se i govorilo o epidemiji, analizirali mogući uzroci te dio ove porazne statistike pripisao i naprosto boljoj dijagnostici zbog koje se rak detektira češće, ali u ranijim fazama. Na “strani umrlih” pak takvi crni podaci dijelom su se pravdali dvojbenom kvalitetom nacionalnog Registra za rak. Nedavno je, recimo, administracija uvela kontrolu tih podataka s obzirom na to da su primijetili kako pod umrle od raka evidentiramo sve osobe koje su ikada imale tu bolest u zdravstvenom kartonu, što nužno ne znači da su od nje u konačnici i umrli. Ta je revizija u tijeku i neće se ići više godina unatrag. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pak za posljednje brojke ogradili su se pozivanjem na novu metodologiju prikupljanja podataka, zbog čega je mogući poneki porast u broju oboljelih i umrlih. Sve skupa ponovno ipak govori da, osim strategijom za suzbijanje ovih bolesti, mi očito ne raspolažemo još uvijek ni vjerodostojnim podacima na temelju kojih bismo pak trebali i donijeti istu tu strategiju... S vremenom su se pak proširili nacionalni preventivni programi, godinama se govori o njihovu (ne) uspjehu pa su donesene i smjernice kako osigurati kvalitetu tih žena novodijagnosticiranih od toga

10.045

muškaraca

11.389

(2014. godina) žena muškaraca STOPA MORTALITETA stanovnika probira, usvojena je i Rezolucija o zloćudnim tumorima, no podaci nam pokazuju da to očito nije dovoljno. Nakon usvajanja spomenute rezolucije obvezali smo se na donošenje Nacionalnog plana za borbu protiv raka, dokumenta koji će propisati na koji će se način pristupati tim bolestima, kako će ih se i gdje točno liječiti, a sve dakako radi zaustavljanja ovakvog trenda. Rezolucija je usvojena 2009. godine, no nacionalni plan još nije donesen.

Model “svi liječe sve”

– Svakako da su čimbenici starenja stanovništva, bolja dijagnostika i povećana vjerojatnost većeg broja otkrivenih slučajeva oboljelih od malignih bolesti jedan od uzroka povećanja broja novo-