U vodama trebaju plivati ribe, a ne plastika
Iz dana u dan sve je manja količina pitke vode na Zemlji, a kako bi se spriječila potpuna nestašica, potrebno je početi djelovati već sada jelena.ruzic@vecernji.net Tekuće zlato bez boje, okusa i mirisa. Uskoro bi po važnosti i vrijednosti moglo prestići i ono zlato crne boje. Riječ je, dakako, o vodi. Klimatske promjene uzrokovane ljudskim nemarnim djelovanjem odražavaju se ponajviše upravo na kvaliteti, ali i sve manjoj količini pitke vode u svijetu. Naime, prema podacima UN-a, trenutačno u svijetu živi više od dvije milijarde ljudi koji nemaju pristup pitkoj vodi, a skoro pa polovina stanovništva, točnije 3,6 milijardi ljudi, živi na područjima kojima prijeti potpuna nestašica pitke vode. Obično su to stanovnici ruralnih područja kojima pristup vodi prestaje biti pitanje osnovnog ljudskog prava, a postaje, nažalost, pitanje privilegija.
Zbog vode će se voditi ratovi
Rijeke, jezera i mora u kojima umjesto riba pliva plastika osim ružnog prizora za posljedicu ima mnogo ozbiljnije i štetnije ishode. Naime, u takvim staništima smanjuje se biološka raznolikost što, pak, može dovesti do potpunog nestanka staništa. Tako su, recimo, u razdoblju od 1900. godine do danas nestale čak dvije trećine vodenih staništa. Njihovim zagađenjem smanjuje se i količina pitke vode u svijetu, a osobe koje konzumiraju onečišćenu vodu povećavaju rizik od raznih oboljenja. Međutim, čak i ako se ne unosi direktnim putem u organizam, može uzrokovati oboljenja, i to izlijevanjem onečišćenih voda ili izlijevanjem rijeka putem poplava u tlo. Problem, kako za zdravlje čovjeka tako i za zdravlje planeta, predstavljaju i otpadne vode od kojih se, prema podacima UN-a, čak osamdeset posto vraća u rijeke i mora bez da su filtrirane ili obrađene. Dakako, nesumnjivo je kako zagađenju voda pogoduje i prenapučenost budući da potrošnja vode raste dvostruko brže nego broj stanovnika, a predviđa se kako će do 2050. godine broj stanovnika porasti i na deset milijardi. Nestašica vode nužno će ugroziti proizvodnju hrane pa se mogu očekivati velike migracije ljudi u područja s boljim životnim uvjetima. Kakve socijalne, gospodarske i političke probleme to može izazvati, može se samo nagađati. Voda će, ako je čovjek nastavi nekontrolirano trošiti i nesavjesno zagađivati, postati ono što je danas nafta – ključni energent za ostvarivanje političkih ciljeva, odnosno povod za ratove. Upravo stoga, iz godine u godinu brojne svjetske organizacije nastoje podignuti svijest svakoga pojedinca, koji ima pristup pitkoj vodi, o tome koliko su važne mjere prevencije kojima se nastoji očuvati svaka kap tekućine koja doslovce život znači. Zatvaranje slavine dok se peru zubi ili dok se šamponira kosa, davanje prednost tuširanju pred kupanjem, korištenje sredstava za čišćenje koja će najmanje naštetiti prirodi, bacanje krupnoga, ili bilo kojeg drugog, otpada na za to predviđena mjesta, a nipošto pored vodenih staništa... Savjeti
Hrvatska se po bogatstvu izvora voda nalazi na petom mjestu u Europi, odnosno na 42. mjestu u svijetu
su koje svatko može i treba prihvatiti.
Voda iz slavine je bogatstvo
Kada je riječ o Hrvatskoj u kontekstu očuvanja vodenih staništa, ali i količini pitke vode, jako dobro kotira na svjetskoj listi. Naime, prema podacima UNESCO-a, Hrvatska je po bogatstvu izvora voda na petom mjestu u Europi, odnosno na 42. u svijetu, zbog čega se smatra državom u kojoj problemi s vodom i oko vode nisu zaoštreni i u kojoj vodni resursi ne ograničavaju razvitak zemlje. Također, većina hrvatskih kućanstava još uvijek može piti vodu iz slavine i ne sluteći koliko je to bogatstvo. Do kada ćemo, pak, biti korisnici i vlasnici tog bogatstva, pitanje je čiji odgovor kreiramo ponašanjem isključivo mi i isključivo sada.