Oporavak donio 84.000 radnih mjesta, većinom na Jadranu
Apsurd: nezaposlenost padala brže nego što je rasla zaposlenost
Samo u Istri i Dubrovniku radna mjesta niču brže od pada nezaposlenosti, pad nezaposlenosti identičan broju radnih mjesta u Zadru Hrvatska se u posljednje tri godine izdvojila kao država s najvećim padom nezaposlenosti u Europskoj uniji. U ovom trenutku u evidenciji burze rada nalazi se 164 tisuća nezaposlenih osoba, čak 190 tisuća nezaposlenih manje nego što ih je bilo u proljeće 2014. godine, zadnjeg recesijskog kvartala u zemlji. U istom razdoblju broj zaposlenih, mjereno brojem mirovinskih osiguranika, povećao se za 84 tisuće. Gdje je završilo 106 tisuća nestalih s burze? Jedan je dio vjerojatno otišao u mirovinu, no velika većina posao je očito potražila preko granice.
‘Isparili’ i iz Zagreba
Podaci po županijama, temeljeni na prosječnom broju zaposlenih i nezaposlenih 2014. te zaključno 2017. godine, potvrđuju velike regionalne nejednakosti i na tržištu rada. Otkako je hrvatski BDP počeo rasti u samo dvije jadranske županije – Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, zaposlenost raste brže nego što se na njihovu području smanjuje nezaposlenost. Istarska županija imala je 2017. godine oko 4,7 tisuća zaposlenih više nego 2014. godine, a u tom se razdoblju prosječan broj nezaposlenih smanjio za 3,8 tisuća. Na jugu u Dubrovniku zaposlenih je bilo oko 3,5 tisuće više, dok je broj nezaposlenih pao za 2,3 tisuće. U trećoj, Zadarskoj županiji, broj novih radnih mjesta stvorenih u razdoblju od 2014. do 2017 godine od 4 tisuće odgovara padu nezaposlenosti u toj županiji! Sve ostale županije, uključujući i Grad Zagreb, pad nezaposlenosti ne mogu dokazati povećanjem broj radnih mjesta jer zaposlenost raste sporije nego što pada nezaposlenost. Prosječan broj nezaposlenih u zemlji od 2014. do 2017. smanjio se za 135 tisuća, dok se broj zaposlenih povećao za 78 tisuća. U nepuna četiri mjeseca ove godine nastavljen je sličan trend te se broj nezaposlenih spustio za 23 tisuće. Dio radnika koji su nestali iz službenih evidencija vjerojatno je završio u mirovini, no za većinu bi se moglo reći da su ipak završili u inozemstvu. Samo se u Njemačku posljednje dvije godine odselilo 70 tisuća hrvatskih državljana. Najteže je živjeti i tražiti posao u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u kojoj se broj nezaposlenih smanjio za 42 posto, ali u toj županiji prošle je godine radilo 68 radnika manje nego što ih je bilo zaposleno 2014. godine. Bjelovarsko-bilogorska županija imala je 2017. godine 0,2 posto manje zaposlenih nego 2014., a nema se čime pohvaliti ni Sisačko-moslavačka županija u kojoj je 2017. bilo šesnaest zaposlenih osoba manje nego 2014. godine, dok se broj nezaposlenih smanjio za trećinu, za oko 7 tisuća! Grad Zagreb u promatranom je razdoblju smanjio broj nezaposlenih za 18,6 tisuća, a kako je u istom razdoblju u Zagrebu zaposlenost rasla za 12 tisuća, proizlazi da je i u glavnom gradu zemlje “isparilo” 6,6 tisuća radnika! U Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji nestalo je po 5 tisuća ljudi.
Slavonija se prazni
Rekorder po nestalima je Osječko-baranjska županija – s 9,5 tisuća radnika koji više nisu nezaposleni, ali nema ih ni među zaposlenima. Druga po broju nestalih je Vukovarsko-srijemska županija u kojoj je nezaposlenost pala za 8,6 tisuća, ali broj zaposlenih u županiji povećao se za samo 773. Virovitičko-podravska županija od oporavka BDP-a dobila je samo 661 novih radnih mjesta, Ličko-senjska županija 738, a Koprivničko-križevačka njih 846!
Bjelovarsko-bilogorska županija od rasta BDP-a nije dobila nijedno novo radno mjesto, a izgubila ih je 68
U Zagrebu je broj ljudi bez posla smanjen za 18,6 tisuća, no broj zaposlenih u glavnom gradu veći je za 12 tisuća