Donedavno svaka druga oboljela osoba prestala je raditi za 10 godina
Da bi se spriječilo razaranje kostiju, potrebno je bolest što ranije prepoznati
Problem je što su lijekovi skupi i što se za prvu godinu liječenja za troškove tereti bolnica u kojoj je lijek propisan bolesniku Ivan Tominac/PD Iako je u društvu ustaljeno mišljenje kako od reumatoidnog artritisa boluju samo starije osobe, od te bolesti mogu oboljeti osobe u svakoj životnoj dobi. Najčešće obolijevaju oni u dobi od 40 do 60 godina, dakle u radno aktivno doba, a mogu biti pogođeni i djeca i adolescenti. Zanimljivo, reumatoidni artritis oko tri je puta češći u žena, ističe Jadranka Morović-Vergles, pročelnica Zavoda za kliničku imunologiju, alergologiju i reumatologiju.
Nepravodobno liječenje
Od reumatoidnog artritisa boluje od 0,5-2 posto svjetske populacije, a procjenjuje se da se u našoj domovini taj postotak kreće oko jedan posto. A do kakvih posljedica dovodi nepravodobno liječenje bolesti, upitali smo Jadranku Morović-Vergles. – Reumatoidni artritis, ako se ne liječi, uvijek ima nepovoljan tijek. Bolest je to koja se očituje izrazitom upalom zglobova koja dovodi do razaranja zglobnih tijela i, posljedično, deformiteta i invalidnosti. Donedavno svaka druga osoba oboljela od reumatoidnog artritisa prestala je raditi nakon 10 godina od početka simptoma bolesti. Nerijetko bolesnici ne samo da nisu u mogućnosti obavljati svoj posao već nisu u mogućnosti ni brinuti se o sebi te im je potrebna pomoć treće osobe. Da bi se spriječilo ili, najmanje, zaustavilo razaranja kostiju i upalni proces, potrebno je ovu bolest što ranije prepoznati, tj. dijagnosticirati i što prije adekvatno liječiti – upozorava Jadranka Morović-Vergles i ističe da je cilj liječenja bolesnika uspostavljanje i održavanje remisije (tj. stišavanja, smirenja upale) bolesti, a ujedno i sprečavanje razaranja kostiju te time i nastanka deformiteta, funkcijske nesposobnosti i invalidnosti što u konačnici održava i radnu sposobnost. Liječenje započinje odmah nakon postavljanja dijagnoze primjenom lijekova koji modificiraju tijek bolesti, tzv. DMARDs, od kojih metotreksat predstavlja zlatni standard. U suzbijanju boli i upale primjenjuju se i glukokortiko- idi i nesteroidni antireumatici. – Ako se u prvih šest mjeseci takvim intenzivnim liječenjem ne postigne remisija, započinje se, ako nema kontraindikacija, liječenje s biološkim ili biosličnim lijekovima, odnosno najnovijim ciljanim sintetskim lijekovima. Svi lijekovi koji su za ovu bolest odobreni u EU od Europske medicinske agencije (EMA) dostupni su i u našoj domovini. Problem jest što su ovi lijekovi skupi i što se za prvu godinu dana liječenja tereti bolnica u kojoj je lijek propisan bolesniku – kaže pročelnica Zavoda za kliničku imunologiju, alergologiju i reumatologiju i nadodaje kako se u Hrvatskoj dugi niz godina sustavno provodi edukacija bolesnika jer su s liječnici zarana postali svjesni činjenice da se samo dobro educirani bolesnik pridržava liječenja – redovito
Bolest počinje postupno općim simptomima kao što su malaksalost, umor, iscrpljenost...
uzima lijek, vježba i drži se zdravih životnih navika.
Redovito uzimanje lijekova
– Bolesnici se upoznaju sa svojom bolešću i načinima liječenja te mogućim nuspojavama lijekova u razgovoru s liječnikom, medicinskom sestrom, putem organiziranih predavanja, pisanih publikacija u izdanju Hrvatske lige protiv reumatizma, Društva reumatičara za djecu i odrasle grada Zagreba itd. – kaže Jadranka Morović-Vergles i zaključuje kako bolesnici mogu s redovitim uzimanjem lijekova i pridržavanjem preporuka koje su dobili od liječnika kao i upozorenjem na neke nuspojave lijekova te tako i zamjenom lijeka doprinijeti uspjehu liječenja odnosno boljem ishodu.