HRVATSKA ZAUSTAVILA VUČIĆEVA PROVOKATORA
Europski sud: posjeti državnih dužnosnika spadaju u domenu diplomatskih odnosa, a ne slobode kretanja te stoga ovise o pristanku zemlje domaćina
Analiza M. Galića: Srbijanski ministar Aleksandar Vulin nagazna je mina hrvatsko-srpskih odnosa i veći je problem njima nego nama Andrej Plenković u Jasenovcu: Učinit ćemo sve da ovo bude zadnja podijeljena komemoracija, to nije dobro za društvo
Nakon niza uvredljivih i neciviliziranih izjava upućenih službenom Zagrebu, Aleksandar Vulin, srpski ministar obrane, jučer je naposljetku postao persona non grata u Hrvatskoj. – Hrvatska želi suradnju sa Srbijom i pružila je ruku, ali poruke poput one srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina štete međusobnim odnosima. Gospodin Vulin nije osoba koja je svojim izjavama u posljednje vrijeme pridonosila smanjivanju tenzija, nego naprotiv – rekao je jučer hrvatski premijer Andrej Plenković nakon državne komemoracije žrtvama ustaškog logora u Jasenovcu.
Negiranje suvereniteta
Ovakva odluka posljedica je reakcije na Vulinovu najavu da će posjetiti područje Jasenovca i da o njegovu dolasku u Hrvatsku “može odlučiti vrhovni zapovjednik Vojske Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić, a nikako o tome ne mogu odlučivati hrvatski ministri”. Potom je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo notu srbijanskom veleposlanstvu u Zagrebu u kojoj je osudilo tu izjavu i navelo da Vulin do daljnjega nije dobrodošao. Prema priopćenju Ministarstva, u izjavi je podsjetila da je Hrvatska suverena država, članica Europske unije i NATO-a, u kojoj o ulasku stranaca odlučuju isključivo nadležne hrvatske institucije u skladu s hrvatskim zakonima. Spominjanje vrhovnog zapovjednika srbijanske vojske Aleksandra Vučića kao osobe koja odlučuje o bilo čijem dolasku u Hrvatsku neprimjeren je i neprihvatljiv pokušaj negiranja suvereniteta Republike Hrvatske, naglasili su iz hrvatskog ministarstva. “Nakon sramotnog izgreda koji se 18. travnja dogodio u Narodnoj skupštini Republike Srbije pri službenom posjetu predsjednika Hrvatskog sabora, ova izjava ministra Vulina predstavlja dodatnu provokaciju koja sigurno ne pridonosi razvoju dobrosusjedskih odnosa i punog međusobnog uvažavanja”, navodi se u priopćenju hrvatskog ministarstva. – Poruka koju smo poslali poruka je stava i poruka odlučnosti. Hrvatska neće tolerirati takve poteze. Hrvatska osuđuje ratne događaje, ali isto tako gledamo u budućnost. Mi želimo sa Srbijom, koja je bila agresor na Hrvatsku od ‘91. do ‘95., graditi novi dijalog i nove odnose, a to ne možemo ako se kontinuirano nastoje davati izjave koje tome ne doprinose, dapače, koje su uvredljive za Hrvatsku i štete nam. Srbija može raditi ono što oni smatraju da je dobro, ali Vlada čuva dignitet Hrvatske – naglasio je Plenković. I predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je da je Vulinova poruka potpuno neprihvatljiva i pokazuje stvarne namjere. – Koriste ovakav dan, kada se komemorira žrtva, da bi slali takvu vrstu političkih poruka. Jedina
moguća opcija bila je da se Vulinu onemogući dolazak u Hrvatsku – poručio je Jandroković. Na Vulinovu reakciju nije trebalo dugo čekati.
Sloboda kretanja i govora
– Ovo je pokušaj Hrvatske da ušutka nekoga tko govori istinu o Jasenovcu. Najstrašnija istina o Jasenovcu nije samo to što se dogodilo, nego to što se sadašnja Hrvatska neće čak ni pokajati za to što je učinila – kazao je za RTS dodajući da je riječ o provokaciji na koju će Srbija i predsjednik Aleksandar Vučić reagirati “državnički i onako kako suverena, sigurna i stabilna država reagira”. – Sloboda kretanja i sloboda govora osnovna su prava na kojima počiva Europska unija. Međutim, ova europska pravila u Hrvatskoj očigledno ne vrijede – pokušala je ošinuti Hrvatsku potpredsjednica srbijanske vlade Zorana Mihajlović ponavljajući Vulinovu argumentaciju da je zabrana dolaska suprotna europskom pravu na slobodu kretanja. No je li to zai- sta tako, čak i kad je riječ o dvjema državama koje su obje u EU? Smije li jedna država zabraniti dolazak političaru i vladinu dužnosniku druge? U slučaju koji izuzetno nalikuje ovom Sud Europske unije presudio je da – može. Slovačka je 2009. godine zabranila mađarskom predsjedniku Lászlóu Sólyomu ulazak na svoj teritorij. Mađarski predsjednik trebao je otputovati u grad Komarno da bi otkrio kip kralja Stjepana. Budimpešta je taj posjet smatrala neslužbenim. No u Bratislavi su zaključili da je riječ o provokaciji jer je Sólyom za posjet odabrao baš 21. kolovoza, dan na koji su 1968. u Čehoslovačku ušle trupe Varšavskog pakta, uključujući i mađarske, te ugušile Praško proljeće. Slovačke su vlasti tada objasnile da bi posjet mađarskog predsjednika mogao izazvati incidente, da predstavlja rizik te da bi još pokvario ionako ne baš dobre odnose dviju država. Mađarska je Slovačku tužila Europskoj komisiji tvrdeći da Slovačka zabranom krši slobodu kretanja koja je zajamčena europskim zakonima. Prema istom principu sada Slovenija tuži Hrvatsku zbog arbitraže. No EK nije podržao mađarsku tužbu, stoga je Mađarska odlučila sama tužiti Slovačku na Sudu EU. No tamo je 2012. godine doživjela težak poraz – Sud je zaključio da posjeti državnih dužnosnika spadaju u domenu diplomatskih odnosa, a ne slobode kretanja te stoga ovise o pristanku zemlje domaćina. Još jedna teza koja se provlači posljednjih dana – ta da se Vulinu zbog toga što (najvjerojatnije) ima diplomatsku putovnicu ne može zabraniti dolazak – je pogrešna. Diplomatska putovnica ne znači i diplomatski imunitet, a njezina je svrha efikasnije obavljanja državnih poslova: nositelji, primjerice, ne moraju pribavljati vize. Ima i psihološki učinak. Na granicama im se rjeđe pregledava prtljaga ili se nositelj uzima preko reda, ali ona ne znači da nositelj ima slobodan prolaz.
Kako graditi novi dijalog ako se kontinuirano daju uvredljive izjave, kazao je Plenković