Više od 50 posto Hrvata čita, najviše u Zagrebu i u Primorju
Oni koji čitaju u prosjeku pročitaju četiri knjige godišnje, više čitaju žene, a u posljednja tri mjeseca 926.570 stanovnika Hrvatske kupilo je knjigu
Sedma manifestacija čitanja koja se održala u 284 grada svečano je otvorena u NSK čitanjem istraživanja tržišta knjiga GfK za 2018. godinu
Postotak građana Hrvatske koji su proteklu godinu pročitali barem jednu knjigu porastao je za tri posto, što nije puno, ali veseli. I dok je lani barem jednu knjigu pročitalo 53 posto stanovništva, ove godine taj se postotak popeo na 56 posto čime smo dosegli 2011. godinu. Tako barem tvrde podaci GfK o istraživanju tržišta knjiga koji se već sedmu godinu objavljuju na otvaranju Noći knjige.
Slabi posudba u knjižnicama
U međuvremenu je čitanost knjiga konstantno padala, a najniže je grane dosegla 2016. godine kada je jednu knjigu godišnje pročitalo samo 47 posto stanovnika. Oni koji čitaju u prosjeku pročitaju četiri knjige godišnje, najveći ljubitelji čitanja žive u Primorju i Zagrebu, a više čitaju žene. Podaci istraživanja koje se provodi na tisuću ljudi starijih od 15 godina zabrinjavajući su za knjižnice jer je 2013. godine u njima 56 posto ljudi posuđivalo knjige, da bi ove godine taj postotak pao na 46 posto. Pada i broj posuđenih knjiga od prijatelja i knjiga dobivenih na poklon, ali zato raste broj kupljenih knjiga, i to za šest posto u odnosu na 2013. Tako je 2013. samo 33 posto pročitanih knjiga bilo kupljeno, dok je ove godine taj postotak porastao na 39 posto. U posljednja tri mjeseca 926.570 stanovnika Hrvatske starijih od petnaest godina kupilo je knjigu, što znači da je svaki četvrti građanin Hrvatske posljednja tri mjeseca kupio barem jednu knjigu. No 2005. godine tih je građana bilo čak 32 posto, da bi se 2013. godine taj postotak srozao na dramatičnih 19 posto, koliko je iznosio i 2016., a onda ipak kreće blagi rast. Lani je tako 25 posto građana kupilo jednu knjigu u posljednja tri mjeseca, a ove godine zabilježeno je povećanje od 0,5 posto, što bi moglo ukazivati i na optimističniji trend. Ono što veseli jest činjenica da raste broj građana koji knjige kupuju u knjižarama, što je posebno važno kada se zna da je lani urušen najveći knjižarski lanac u Hrvatskoj Algoritam MK. Tako je 2013. godine u knjižarama knjige kupovalo 49 posto, a ove godine to je učinilo njih 54 posto, jedan posto više nego lani. No katastrofalno je pala prodaja knjiga na kioscima, i to s 29 posto 2013. na 13 posto ove godine. U odnosu na 2013. porastao je i broj kupnji na internetu, s četiri na 12 posto ove godine. Blago raste i kupnja
Čak 61 posto građana od onih koji nisu kupili nijednu knjigu tvrdi da ih knjige uopće ne zanimaju
1. kolovoza počinje projekt digitalizacije arhivske građe knjižnica i muzeja težak četrdeset mil. kn
knjiga na sajmovima, pada u supermarketima, a drastično je pala i prodaja knjiga uz novine, i to s 18 posto 2013. na samo pet posto ove godine. Kupnja knjiga u antikvarijatima u malom je porastu, ali drastično pada broj knjiga kupljenih u poštanskim uredima i na uličnim štandovima. Ono što je najporaznije jest podatak da čak 61 posto građana od onih koji nisu kupili nijednu knjigu tvrdi da ih knjige uopće ne zanimaju i da im ne trebaju. 2005. godine tih je ljudi koji nipošto ne bi kupili knjigu bilo 46 posto, što znači da je sve više ljudi koji prema knjizi imaju neprijateljski stav.
Što kad nas knjiga ne zanima?
A nije dobar ni podatak da čak 74,5 posto građana u posljednja tri mjeseca nije kupilo nijednu knjigu. U isto vrijeme, prema najnovijim istraživanjima, gotovo svaki drugi Nijemac čita barem jednom tjedno, a svaki četvrti Nijemac čita skoro svaki dan. Tržište knjiga u Njemačkoj teško je devet milijardi eura godišnje i u prosjeku svaki građanin Njemačke na knjige u prosjeku godišnje potroši stotinjak eura. Na žalost, takva istraživanja u Hrvatskoj ne postoje, ali su ministrice kulture i znanosti te obrazovanja Nina Obuljen Koržinek i Blaženka Divjak, koje su došle u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu na otvorenje Noći knjige, obećale da će naći novac i za dubinska istraživanja tržišta knjiga. Ministrica Divjak rekla je da njeno Ministarstvo za poticanje izdavaštva znanstvene knjige godišnje ulaže 12 milijuna kuna, a da su porasli iznosi za školske knjižnice, čije su police, prema riječima organizatora Noći knjige Nenada Bartolčića, poluprazne. Ministrica kulture Obuljen Koržinek rekla je da je gotov akcijski plan Nacionalne strategije poticanja čitanja, da u prvo čitanje ide Zakon o knjižnicama te da će
od 1. kolovoza u primjenu krenuti projekt digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe za koji je osigurano četrdeset milijuna kuna, od čega će dio novca biti osiguran i za adekvatnu pohranu digitalizirane građe, i to i u zagrebačkom NSK. Ministrica je rekla da je Ministarstvo lani povećalo sredstva za knjigu te da je udvostručen iznos za otkup knjiga. Nagrade za likovno viđenje budućnosti knjige dobili su učenici Joel Žnidaršić, Petra Musladin, Marijana Bratanić i Domagoj Jaman, a u predvorju NSK otvorena je i izložba o ugovoru iz Marakeša čiji je cilj olakšati pristup objavljenim djelima slijepim i slabovidnim osobama. Moto ovogodišnje Noći knjiga je ‘budućnost knjige’ u sklopu čega su diljem zemlje jučer održane brojne promocije knjiga i predavanja na tu temu.