ZABORAVLJENE NAMIRNICE
S bilo kojim ‘zelenim blagom’ koje su nekad birali naši stari ni danas ne možete pogriješiti, ako niste sigurni što je jestivo, pomoći će vam oni koji ih nude na tržnici
Vraćaju se crna i bijela rotkva, krilobrod, bamija, čičoka
U moderan život opet se vraća retrostil, a s njime i namirnice koje su iz tko zna kojih razloga svojedobno iščezle s naših jelovnika jolanda.rak-sajn@vecernji.net A što vam je to? Kako se to sprema? – pitanja je ponekad i više nego crnih i bijelih rotkvi koje pojedinih dana na zagrebačkoj tržnici Dolac proda Vera Kos. Na štandu te Turopoljke u “trbuhu” metropole građani u “zaboravljenim” namirnicama koje se na velika vrata vraćaju u modu traže svoju porciju zdravlja ili jednostavno nešto novo na jelovniku, a Vera za svakoga ima vremena i strpljivo objašnjava.
Cikorija opet u modi
– Crna rotkva najčešće se koristi kao lijek kod infekcija i virusa. Jako je dobra naribana s medom jer doprinosi jačanju imuniteta. Potiče i rad jetre i žuči te čisti organizam od kolesterola i triglicerida, a ujedno je i dobar diuretik za sve one koji troše puno lijekova – kaže gospođa Vera ističući kako je ta rotkva najbolja na salatu, kao sok, a neki od nje rade i čips. Bijelu pak, dodaje ona, Turopoljci najčešće jedu kiselu, dok Međimurci ili Zagorci od nje peku kolače. Ribaju ih kao jabuke i potope u toplom mlijeku, a kad se ohlade, dalje ih pripremaju sa sirom kao bučnicu, na salatu – ili jednostavno grickaju kao mrkvu. O španjolskom zmijaku (crnom korijenu), turovcu ili krilobrodu, koji su gotovo iščezli s jelovnika, iz usta se starih kumica na Dolcu sluša kao kakva priča iz davnina. Od sjemenki mahunastog krilobroda nekad se, primjerice, kao i od korijena cikorije, radila zamjena za kavu. Da nema tvornice Franck koja od nje radi Divku i Biancu, ni cikorija se vjerojatno nikad ne bi vratila na naše njive, a danas ih u potrazi za tim neuglednim ljekovitim korijenom oblijeću i Rusi i Belgijanci, kazao nam je nedavno Mario Puškarić iz Kaniške Ive. U Francuskoj ili Italiji na svakoj se benzinskoj postaji može kupiti kava od cikorije kakvom su naši stari nekada prelijevali žgance. Sadrži i do 20% inulina, gorke tvari, pektine, cikorijinu kiselinu i kalij i odlično je sredstvo za detoksikaciju organizma, pogodna za dijabetičare, pospješuje i probavu..., a kao i kopriva, koja se vraća na naše stolove, i raštika je opet u modi. Na lešo, u varivima..., mnogi je drže najzdravijom namirnicom svijeta zbog velike količine vitamina i minerala, a iako je dostupna cijele godine, najbolja je tijekom hladnih mjeseci kada zbog mraza poprimi
slatkasti okus. Za kraljicu rabarbaru i danas dvoje je li voće ili povrće s obzirom na to da se ta povrtnica uglavnom koristi u slatkim jelima, pitama, kompotima, džemovima, osvježavajućim pićima...
Zrno boba za sreću
Sud u New Yorku 1947. čak je odlučio da će rabarbaru tretirati kao voće koje je tada podlijegalo nižim porezima od povrća. No, kako bilo, zanimljiva izgleda i specifična okusa, danas je rijetko nalazimo na tržnicama. Tek naši stari ponekad s nostalgijom pričaju o mirisima i okusima kompota kakve su pripremale njihove bake. No treba znati da su jestive samo stabljike koje se nalaze u različitim bojama, od zelene, preko ružičaste do tamnocrvene, dok list sadrži znatne količine oksalne kiseline koja je toksična. Korijen se pak tisućama godina koristi u narodnoj medicini, a vjerovali ili ne, u brojne sorte rabarbara ubraja se i “zagrebačka” koju je danas nemoguće naći na tržištu, a proglašena i je sortom ugroženom od izumiranja. I bob, za čije se zrno nekada vjerovalo da donosi sreću i nekada je bio značajna mahunarka u nas, stidljivo se vraća na naše tržnice, kao i hranjiva i ljekovita čičoka ili jeruzalemska artičoka koja se preporučuje dijabetičarima te onima s prekomjernom težinom, bolestima probavnog ili mokraćnog sustava te upalnim reumatskim bolestima. Može se kuhati, pržiti, pariti, peći, jesti i sirova. Od pastrnjaka koji je sličan peršinu pokušajte spraviti pire, obožavaju ga u skandinavskim zemljama, SAD-u i Engleskoj. Bamija, uz vitamine C i K, sadrži i puno vlakana za dobru probavu, stabilizaciju šećera u krvi kao i kontrolu apsorpcije šećera u organizam. No s bilo kojim “zelenim blagom” koje su nekad birali naši stari ni danas ne možete pogriješiti.
Za kraljicu rabarbaru i danas dvoje je li voće ili povrće jer se uglavnom koristi u slatkim jelima Raštiku mnogi drže najzdravijom biljkom zbog velikih količina vitamina i minerala